“Imati ili biti” naslov je djela čuvenog socijalnog psihologa Ericha Fromma iz 1976. godine. Fromm je u svom djelu, nastojao ukazati na suštinsku razliku između “imati” i “biti”.

Državno tužilaštvo Italije otvorilo je istragu povodom tvrdnji da su Italijani tokom vikenda putovali na takozvane „snajperske safarije“ u Sarajevo, gdje su pucali na civile tokom opsade grada od strane vojske bosanskih Srba, u kojoj je između 1992. i 1996. godine ubijeno više od 11.000 ljudi.

Odluka Republike Hrvatske da zabrani ulazak - Avdi Avdiću, vjerovatno najistaknutijem istraživačkom novinaru u cijelom zapadnom Balkanu, predstavlja novo dno u poslijeratnim odnosima između Zagreba i Sarajeva.

Vikend sam provela u Sarajevu, šetajući ruku pod ruku sa svojom dvogodišnjom kćerkom kaldrmom starog dijela grada, pored golubova koji kruže oko drvene česme poznate kao Sebilj na Baščaršiji. Sebilj je prvi put izgrađen 1753. godine, zahvaljujući Mehmed-paši Kukavici, bosansko-osmanskom namjesniku koji je iza sebe ostavio brojne vakufe širom Bosne i Hercegovine

Nije slučajno što su u plamenu bili penzioneri, najslabiji i najranjiviji među nama. Nije slučajno što gori ono što je zajedničko, a čuva se ono što je privatno. Taj požar je ogledalo društva u kojem ljudi na vlasti godinama gase jedino tragove vlastite krivice.

Rastužila me vijest o preseljenju na Ahiret Hafiza Halila ef. Mehtića – čovjeka kojeg pamtim kao muftiju zeničkog u najtežim godinama naše historije, u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Bio je to čovjek vjere i posebnog karaktera – muftija koji se nije bojao reći ono što misli, niti stati iza onoga u što vjeruje.

U pauzi između svoja dva savjetovanja (u Banja Luci) sa Miloradom Dodikom (SNSD) – lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, ukazao se nedavno na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru da bi održao predavanje na temu... „30 godina nesavršenog daytonskog putovanja“.

U svom nedavno objavljenom članku „Glupane, u pitanju je internet!“, Francis Fukuyama analizira promjene u svijetu uslijed rasta globalnog populizma sa svim njegovim karakteristikama ili posljedicama. Još od 2016. godine, kada je Britanija glasala za Brexit, a Trump izabran za predsjednika, mnogi pokušavaju objasniti porast globalnog populizma.

Spaljivanje iluzija da će neko uraditi naš posao te otkloniti prepreke koje nam stoje na putu je prva lekcija koju kreatori politika među Bošnjacima i onima koji uživaju razne benefite iz bošnjačke kvote moraju savladati ukoliko se misle ozbiljno baviti političkim procesima.

U knjizi Trijumf i trauma, njemački sociolog i teoretičar kulture Bernhard Giesen (1948–2020) pokazao je kako su se moderni kolektivni identiteti nakon Drugog svjetskog rata preoblikovali: nacije se više ne grade na pobjedama nego na žrtvi, a trauma je zauzela mjesto trijumfa. Urbane krajolike više ne poklapaju spomenici slavnim pobjednicima na konjima, s mačevima ili puškama u rukama, a sve je više apstraktnih memorijalnih centara bez konkretnih ljudskih lica, spomenici nacionalnoj žrtvi sada su široki prostori prihvatljivi svima.