Izbor novog reisul-uleme nije samo pitanje izbora čovjeka koji će stati na čelo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To je odluka koja će u godinama pred nama imati širi značaj – za muslimane u Bosni i Hercegovini, Bošnjake širom svijeta, ali i za način na koji će se glas naše zajednice čuti između Istoka i Zapada.

Prije rata i agresije na BiH (u vrijeme „one države“) Emir Balić je za mnoge mostarske dječake poput mene - bio gotovo mitski lik. Popularan koliko i najbolji igrači tada fudbalski „raspjevanog“ Veleža, koji je „žario i palio“ bivšom državom.

Svaki izbori za reisul-ulemu su važni na svoj način. Da bismo birali po prioritetima vremena potrebno je blagovremeno detektirati dominantni izazov u predstojećem mandatu. Ovo je prilog tom nastojanju.

Ljudi u maskirnim odorama spustili su njegovo tijelo u zemlju. Znajući da poslije njih ovaj put neće doći bageri. Da Ratkove posmrtne ostatke raskomadaju i prenesu u pet različitih grobnica. Pa, da ih, onda, opet otkopaju i prebace na neko treće mjesto koje bi forenzičari stručno nazvali – tercijarnom grobnicom.

Državna i paradržavna tijela, službeni i poluslužbeni mediji te brojne organizacije i još brojniji pojedinci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i u Republici Srbiji, pa i u Crnoj Gori, oplakuju smrt i slave lik i djelo generala Ratka Mladića, ratnog zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske osuđenog u Haagu 2021. godine na doživotni zatvor zbog krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti...

“Umro je ratni zločinac Ratko Mladić. Njegovo ime odavno se veže za mrtve koje je ostavio iza sebe, za masovne grobnice, za kosti razasute po sekundarnim i tercijarnim grobnicama, za ubijenu djecu Sarajeva i genocid u Srebrenici. Sad će ga, znamo to, srpska mitomanija pokušati preseliti iz haške ćelije među legende, mučenike i heroje, ali jedna presuda putuje kroz vrijeme mnogo dalje od svakog nacionalnog mita: Nečovjek Ratko Mladić je umro i zauvijek ostao pravosnažno osuđeni ratni zločinac, osuđen za genocid. Teška ti crna zemlja, Ratko Mladiću!, piše Dragan Bursać, prenosi Hayat televizija.

Intelektualnu, kao i povijest političke misli Bosne i Hercegovine u dvadesetom stoljeću nemoguće je cjelovito razumjeti bez sagledavanja znanstvenog, filozofskog i javnog rada akademika Muhameda Filipovića (1929–2020), filozofa, univerzitetskog profesora i intelektualca čije je djelovanje suštinski i sadržajno oblikovalo razvoj savremene bošnjačke i bosanskohercegovačke filozofske misli, kulturne i političke teorije.

Dok humanitarni radnici širom svijeta nastavljaju spašavati živote i ublažavati patnju u nekim od najtežih i najopasnijih okolnosti, Država Katar nastavlja svoje međunarodno humanitarno angažiranje, odgovarajući na vanredne situacije izazvane sukobima, zemljotresima, poplavama, šumskim požarima i drugim katastrofama.

Kako je najavio u intervjuu za Vijesti.ba krajem januara, tako je i postupio. Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović saslušao je i osluhnuo glas muslimana Hercegovine te prihvatio kandidaturu za budućeg reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Na današnji dan 1834. godine u dalekom Istanbulu umro je jedan od najhrabrijih vojskovođa bosanske vojske, Husein – kapetan Gradaščević. Tim povodom podsjećamo na njegov tekst historičara Hamdije Kreševljakovića o Husein-kapetanu Gradaščeviću, čuvenom Zmaju od Bosne..., koji smo na portalu Bosnian News Service objavili po prvi put 2017. godine.