Ibrahim Kajan je uman, a onda i vrlo obrazovan gospodin. Te dvije vrline u spoju sa bogatim životnim iskustvom i, po svoj prilici, ličnom prirodom okrenutom unutrašnjem refleksu uvjetovale su njegovo literarno mnogoglasje (pjesnik je, pripovjedač, romanopisac, putopisac, esejista, književni kritičar, dramaturg…)

Sredina septembra u Sarajevu već osam godina bila je sinonim za AJB DOC – festival dokumentarnog filma koji je daleko nadilazio svoju festivalsku formu. Bio je to prostor istine, slobode i hrabrosti, „glas za one koji ga nemaju“, ali i za one koji se ne boje da ga upotrijebe.

U organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, u subotu 13. rujna 2025. godine s početkom u 18:30 sati, u pulskom Kinu Valli održat će se kulturna manifestacija "Sevdahom kroz Hrvatsku" – Dani bosanskohercegovačke kulture, piše Bosnian News Service.

U Sarajevu je večeras predstavljena knjiga „Ja sam Alen“, autobiografsko djelo Alena Muhića, koji je rođen kao posljedica ratnog silovanja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Knjiga donosi potresno, ali važno svjedočanstvo o životu u sjeni stigme, šutnje i društvene nepravde, te predstavlja glas hiljada onih koji su decenijama bili nevidljivi.

U povodu praizvedbe opere „Ilhamija“ Benjamina Ribića, u produkciji Bošnjačke zajednice kulture – Općinsko društvo Travnik i Direkcija Sarajevo te koprodukciji Centra za kulturu Općine Travnik (izvršni koproducent), Bosanskog narodnog pozorišta Zenica (izvršni koproducent) i Fondacije „Meyli“ (kreativni koproducent), u nastavku objavljujemo prigodno slovo predsjednika Bošnjačke zajednice kulture prof. dr. Sanjina Kodrića:

Deda je imao radio marke Junior Electronic koji je njegov brat Faik donio iz Sarajeva. Prekriven heklanim miljeom i smešten u centralnom delu velike sobe godinama je služio za slušanje vijesti i muzike. Nana Mejrema često je govorila kako su sevdalinke najčistije iz njenog radio aparata u cijelom komšiluku, a to je zbog toga što je donijet iz Sarajeva i nije rodom iz Skoplja ili Beograda.

U vezi sa Husein-kapetanom Gradaščevićem dugo su se gradili razni mitovi, iako su urađena prilično temeljita historiografska istraživanja. Još sredinom 20. stoljeća je utvrđeno da je umro 1834, ali su brojni historičari i dalje krivo navodili kako je umro 1833. godine, piše Historiografija.ba.

Danas smo na godišnjicu smrti posjetili mezar velikog Derviša M. Korkuta. U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine radio je kao kustos i bibliotekar od 1927. do 1929. godine, te od 1937. do 1944. godine.

Ugledni professor šerijatskog prava na Univerzitetu u Medini, prof.dr. Mahad Dire Ahmed Sadi, posjetio je Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, potvrđeno je iz ove ustanove.

U sklopu manifestacije „Mostarsko ljeto“, sinoć je u gradu na Neretvi predstavljena knjiga Franjevci – Čuvari Bosne autora Faruka Vele.