Sjedinjene Američke Države i Srbija zajednički su 17. jula objavile uspostavljanje strateškog dijaloga - formalnog i trajnog okvira diplomatskog angažmana između dvije države. Taj potez sam po sebi nije naročito spektakularan. Sjedinjene Države održavaju isti oblik saradnje s desetinama drugih zemalja, uključujući i nekoliko država Zapadnog Balkana poput Slovenije, Hrvatske, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Postoje događaji koji nadilaze sudbinu pojedinaca kojima su se dogodili. Oni postaju ogledalo jednog društva i otkrivaju da li u njemu zaista postoje jednaki standardi ili se pravda mjeri nacionalnom pripadnošću. Zbog toga danas ne želim pisati samo o dvadeset i dva radnika JP „Komunalno“ u Mostaru. Njihov slučaj jeste važan, ali ono što on otvara mnogo je veće od jednog radnog spora. To je pitanje dostojanstva jednog naroda i pitanje da li u Bosni i Hercegovini zaista vrijede ista pravila za sve.

U svojstvu intelektualca i naučnika, humaniste i kosmopolite, kao rodoljub ali i građanin svijeta, najzad – u svojstvu vjernika koji duboko vjeruje da je raznolikost Čovječanstva Božija milost i da je po Bogu naša misija kreativna koegzistencija a ne ubilačka antagonizacija, političare u BiH i u svijetu koji su svojom aktivnošću ili pasivnošću doprinijeli ratu u BiH, njegovom ishodu i genocidu, te teškoj situaciji u kojoj se BiH našla poslije toga

Razumijevanje moderne povijesti Bosne i Hercegovine, kao i njenog mjesta u ukupnim tokovima i procesima savremenosti, nije moguće bez sagledavanja misli i djelatnosti pojedinaca koji su, u različitim političkim prilikama i kontekstima 20. stoljeća nastojali definirati njeno mjesto između povijesnog naslijeđa, nacionalnih identiteta i izazova geopolitičke polarizacije svijeta kakav danas poznajemo.

Dana 7. aprila, dok se približavao rok ultimatuma američkog predsjednika Donalda Trumpa iranskoj vladi da otvori Hormuški moreuz ili se suoči s uništenjem „čitave jedne civilizacije“, jedan pakistanski general uputio je telefonski poziv koji je pomogao da se spriječi katastrofa. Feldmaršal Asim Munir – načelnik pakistanske vojske, najmoćnije institucije u zemlji – izvršio je pritisak i na Trumpa i na preostalo iransko rukovodstvo da zaustave rat. U roku od nekoliko sati Washington i Teheran objavili su prekid vatre.

Postoje ljudi čija se veličina ne mjeri granicama država koje su vodili niti brojem godina provedenih na vlasti, već nadom koju su vratili u srca ljudi, rukom koju su pružili narodima i prostorom koji su otvorili da se istina čuje. Njegova Visost šejh Hamad bin Khalifa Al Thani, bivši emir Države Katar i utemeljitelj njenog modernog preporoda, bio je jedan od takvih državnika, ali i iskren prijatelj Bosne i Hercegovine.

U najnovijem broju Informativnih novina Islamske zajednice Preporod muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus objavio je izuzetno ličan autorski tekst pod naslovom "Emir velikih hajrata", posvećen rahmetli šejhu El-Validu Hamedu bin Halifi Alu Thaniju (1952–2026), ocu modernog Katara i državniku čija je vizija duboko obilježila ne samo razvoj njegove zemlje nego i živote muslimanskih zajednica širom svijeta.

Bošnjaci širom svijeta mjesec juli dočekuju s posebnom tugom. Gotovo da nema mjesta na planeti Zemlji gdje nema makar koji Bošnjak niti porodice koja nije izgubila jednog ili više članova tokom posljednje agresije na našu domovinu.

Otac Emir je otišao. Šejh Hamad bin Khalifa Al Thani, koji je preselio na ahiret u nedjelju u 74. godini života, bio je arhitekt modernog Katara.

U nedjelju, 12. jula 2026. godine, u 74. godini umro je Njegovo Visočanstvo, šejh Hamad bin Khalifa al-Thani, Emir Otac, bivši katarski suveren i otac aktuelnog vladara zemlje Nj. V. Tamima bin Hamada al-Thanija.