Na današnji prije 178 godina u Vitini kod Ljubuškog rođen je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, jedan od najvažnijih predstavnika Bošnjaka u vrijeme vladavine Austro-Ugarske u BiH, književnik, kulturni radnik, sakupljač narodnog blaga i bivši gradonačelnik Sarajeva, piše INS.

Afirmirao je otvaranje BiH i Bošnjaka prema svijetu, a kritizirao zaostalost i učmalost među narodom.

 Bavio se proučavanjem kulturne historije bosanskohercegovačkih muslimana i književnim radom. Govorio je turski, arapski i perzijski jezik, te prikupljao usmenu predaju muslimana i prvi je započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini.

„Označio je kritičnu tačku u razvoju muslimanske književnosti na bosanskohercegovačkim i južnoslovenskim prostorima, a njegova djela su izdržala poetiku prijeloma i predstavljala otvor u epohu njena preporoda“, zapisao je rahmetli Muhsin Rizvić.

Kao čovjek od ugleda i položaja, među prvima je shvatio da će Austro – Ugarska intervenisati u ovoj pokrajini Osmanskog carstva, a također je shvatio kakvo će biti i držanje Porte u događajima koji su se, poput grmljavine, približavali Bosni i Hercegovini.

U tim sudbonosnim vremenima po Bosnu i Hercegovinu dolaskom Austro – Ugarske, muslimani se se našli izgubljeni pred nadolazećim valom zapadno – krćanske civilizacije, koji je brzo osvajao Bosnu.  Ostavljeni od Osmanlija, a prepušteni novom gospodaru sa kojim ih nisu vezivale ama baš nikakve, posebno ne duhovne veze, muslimanima toga vakta bijahu suđene i bune i seobe put Turske, i lom, onaj težak lom duše koji je ostavljao duboke ožiljke, napisao je Mehmed Meša Delić o Ljubušaku.

Ljubušak je mudro afirmirao bošnjaštvo i nastojao pokazati Bošnjacima da je Bosna i Hercegovina njihov put, da je trebaju čuvati i u njoj ostati.

Nadalje, sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije zbirke "Narodno blago" i "Istočno blago", a među njegovim djelima je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu ( "Mali orač", "Moj prijatelj", "Otac" i dr.).

U svojim pričama koje je skupio iz naroda Ljubušak je naslikao patrijarhalne oblike života i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokušao probuditi bošnjački narod, prevashodno mlade.

Izdao je dvije propagandne brošure: "Što misle muhamedanci u Bosni" i "Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini". Godine 1891. pokrenuo je politički list "Bošnjak". Umro je 1902. godine u Sarajevu.