Poznati sportski novinar piše o putovanjima u Meku, Medinu, Jerusalem i dijelove Španije u kojima je islam nekada cvjetao...

Uspjeh je tim veći što se među 40 prvoplasiranih na ovom svjetskom takmičenju, pored naše Amile, nalaze predstavnici i učesnici iz 25 država - 11 zemalja Azije, sedam Sjeverne i Južne Amerike, dva s Bliskog Istoka i samo pet iz Evrope.

Ne prođe skoro ni jedan dan, a da se Nedim Pezerović ne okupa u jezeru. Dok su zimski dani prilično monotoni, ljeti je, kaže, situacija i slika Diviča potpuno drugačija.

Sjećam se dobro ljeta ratne 1992. godine na Trgu heroja. Čuvam stražu u jednom od prolaza između zgrada i mislim, dragi Bože, da hoće prestati pucanje, rat, pa da opet idemo na more u Zaostrog...

Zadesilo ih je nevrijeme, pa su jedva pristali na nepoznatu obalu. Pitali su: “Je li ovo Turska?“ Odgovoreno im je: „Da, ovo je Turska”. Tako su tu, u Draču, stali i trajno ostali.

Za početak, ostavimo predrasude. Mi koji smo odrastali uz priče o vojnicima Enver Hodže u „zakrivljenim opancima“ i vjerovali da „neprijatelj nikada ne spava“ (pa tako valjda i Albanci), prije svega moramo prihvatiti da je Albanija danas država koja se snažno razvija, napreduje, ulaže, čiji ljudi svoju zemlju žele vidjeti boljom i prosperitetnijom

Iako je poznato da je Bar sa svojih 42.000 stanovnika, najveći grad na crnogorskom primorju, malo se zna da on ima i jedan od najvećih vakufa na Balkanu i veoma bogatu historiju muslimanskog prisustva na ovim prostorima.

Ta se nagrada, inače, smatra svojevrsnim Nobelom za matematiku. Dodjeljuje se svake četiri godine zaslužnim matematičarima mlađima od 40. Mirzakhani ju je dobila 2014. godine, sa 37, za rad na kompleksnoj geometriji i dinamičkim sustavima

Tako je i danas kada rijeke turista iz cijele regije dolaze u ovaj grad. Stižu tu iz Bosne, s Kosova, iz Hrvatske, Srbije, naprosto cijele regije, u namjeri da uživaju ne samo u ljepotama Jadrana već i u kulturno-historijskoj baštini, hrani, ljepoti i toplini duha i mentaliteta ovdašnjeg čovjeka, piše INS.

Novi izvještaj koji je objavila holanska banka ING pokazuje da će električna vozila (EV) postati stalna pojava u Evropi u naredne dvije decenije, dok drugi izvještaji govore da će do 2040. u potpunosti zamijeniti automobile na fosilna goriva. Ova vozila će već narednih nekoliko godina početi osvajati tržište Evrope,