Piše: Ibrahim Sofić (Al Jazeera Balkans)

Bosanskohercegovačke vlasti zainteresirane su za one državljane Bosne i Hercegovine koji žive van domovine samo kada su izbori, dok njihov potencijal za ekonomiju, obrazovanje ili druge segmente društvenog života zanemaruju. Sa druge strane, ljudi koji su rodom ili porijeklom iz BiH kroz organizacije pokušavaju sačuvati svoj identitet i vezu sa Bosnom i Hercegovinom.

Jedno od takvih udruženja je Bosansko akademsko društvo Slovenije (BADS) koje je nedavno objavilo kako će od septembra bosanski jezik biti prisutan u slovenačkim osnovnim školama kao obavezni izborni predmet kao dodatna nastava. Kako nam kažu čelnici BADS-a, ovo je jedan od jako velikih koraka ka integraciji u slovenačko i očuvanju identiteta bh. društva, prenosi AJB.

Ona ističe kako je BADS od početka djelovanja kao jedan od prioriteta imao uvođenje bosanskog jezika u škole.

„Održali smo sastanke sa Ministarstvom za obrazovanje Republike Slovenije, koje nam je, jer je trenutno politička klima prijatna, izašlo u susret na najljepši mogući način i omogućilo da već u septembru počnemo s dodatnom nastavom iz bosanskog jezika po slovenskim osnovnim školama.“

Kuči navodi kako se već sada javio veliki broj profesora bosanskog jezika i književnosti koji žive u Sloveniji, spremnih i da na volonterskoj osnovi rade u školama i uče djecu, te kako cijeli projekat vodi mlada profesorica bosanskog jezika i književnosti Mirela Rahić Galijašević, koordinatorica sekcije za bosanski jezik u BADS-u.

„Država Slovenija će za svako dijete čiji roditelji potpišu izjavu da je u kontaktu sa bosanskim jezikom školi na godišnjem nivou dati 45 EUR, od toga 30 nastavniku, odnosno učitelju, koji će taj novac koristiti za izlete, kulturne događaje… Vrata će biti otvorena za svu djecu koja pokažu interes, a nakon uspješno završene školske godine i 60 časova bosanskog jezika, učenici će dobiti certifikate resornog ministarstva“, govori naša sagovornica i dodaje kako postoji namjera da u budućnosti bosanski jezik i književnost postati izborni, ocjenjivani predmet u posljednja tri razreda osnovne škole.

Andrić, Ćopić, Selimović…

Ono što bi mogao biti problem jeste plaćanje nastavnog kadra, a Kuči govori kako volonterizam nije trajno rješenje i kako su prepušteni sami sebi u ovom slučaju, za razliku od Srbije i Hrvatske koje plaćaju nastavni kadar da u Sloveniji uči djecu maternji jezik.

„Uvjereni smo da ćemo uz različite projekte i solidarnost uspjeti i ovaj izazov savladati“, kazala nam je, te dodala kako će se svi prihodi od kulturnih manifestacija koje će BADS ove godine organizirati u Ljubljani biti izdvojeni za finansiranje nastave iz bosanskog jezika.

„Sami ćemo osigurati i sredstva za prevode udžbenika i pripremu nastavnog materijala. To je za nas, s obzirom da smo društvo u povojima koje ovisi od entuzijazma pojedinaca, veliki korak.“

Na pitanje od kolikog je značaja navedeni projekat za djecu ljudi koji su rodom ili porijeklom iz BiH, sagovornica Al Jazeere odgovara: „Vjerujemo da ogroman“.

„Slovenija je dobra prema nama i mi želimo biti dobri prema njoj i svim njenim građanima. Integrirati se u društvo, ali ne i asimilirati, je od posebne važnosti. Bitno je dobro poznavati maternji jezik, razumjeti njegovu strukturu, ritam, književnost, da bi dobro govorili i drugi jezik. A jezik nije samo temeljno sredstvo sporazumjevanja. Bosna je domovina Ive Andrića, Meše Selimovića, Branka Ćopića, Derviša Sušića“, govori Kuči.

„Želimo da su naša djeca sposobna čitati ‘Na Drini ćupriju’, recimo, u originalu. I kroz to, bez svake političke konotacije jer politika nas ne zanima, shvatati iz kako kulturološki nesvakodnevne sredine potiču. Možda je besmisleno ponositi se porijeklom, ali je još besmislenije stidjeti ga se. Obrazovani ljudi, a naš cilj je upravo to – poticati obrazovanje, su svjesni takvih univerzalnih istina.“

‘Bosanci van Bosne’

Predsjednik BADS-a, prof. dr. Edvin Dervišević navodi kako Bosanci u Sloveniji (ili slovenski Bosanci) nisu još organizirani kao druge manjine iz bivše Jugoslavije. Ističe kako ne upotrebljavaju termin „dijaspora“ jer nije bosanska riječ, već za sebe kažu ‘Bosanci van Bosne’.

„Upravo naše akademsko društvo pokušava da spoji sve Bosance različitih religijskih i kulturoloških pogleda i uvjerenja u jednu složnu zajednicu, da bi nam i život u inozemstvu bio još ljepši, ispunjeniji. Težnja nam je da podstaknemo razvoj naučne misli, solidarnosti i duh zajedništva kroz razvoj filantropije. Već se bavimo humanističkim radom, stipendiramo studente, glazbenike, umjetnike“, govori on za Al Jazeeru.

Iako jer riječ o blizu pet posto stanovništva u Sloveniji, „građani BiH i Slovenije do skora nismo imali nikakvog utjecaja na politički život“, kaže Dervišević.

„Međutim, posljednjih godinu dana, jača se i budi svijest Bosanaca u gradnji  društva u kome građani preuzimaju odgovornost i shvataju moć́ zajedništva u rješavanju ličnih i društvenih problema na socijalnom, ekonomskom, obrazovnom i duhovnom planu. Naročito je BADS preuzeo na sebe zadatak i ulogu da sa političkim strukturama u Sloveniji izgradi odnos kako bi se s vremenom bosanskoj manjini priznao taj status u Sloveniji. Već imamo razgovore sa određenim političkim strankama oko tog projekta, a pripremamo i prijedlog zakona o bosanskoj manjini u Sloveniji“, dodaje on.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.