Bosanskohercegovačke vlasti zainteresirane su za one državljane Bosne i Hercegovine koji žive van domovine samo kada su izbori, dok njihov potencijal za ekonomiju, obrazovanje ili druge segmente društvenog života zanemaruju. Sa druge strane, ljudi koji su rodom ili porijeklom iz BiH kroz organizacije pokušavaju sačuvati svoj identitet i vezu sa Bosnom i Hercegovinom

Sabina Halilović pripada drugoj generaciji bosanskohercegovačke dijaspore. Rođena je u Sloveniji gdje je živjela veći dio svog života. Njeni roditelji su ekonomski migranti iz okoline Brčkog i Tuzle koji su krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih preselili u Sloveniju. Posebnost njene priče je što se Sabina ovog ljeta vratila u BiH, gdje je izabrana u DiaWorks Summer Internship Program, USAID-ovu aktivnost fokusiranu na povezivanje sa mladima iz bh. dijaspore

Na poziv muftije prof. dr. Nedžada Grabusa prvi put je predsjednik Pahor posjetio Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji u maju 2013. godine. To je bila prva posjeta uopće predsjednika Republike Slovenije Islamskoj zajednici.

Ramazanske aktivnosti u Mešihatu Islamske zajednice u Sloveniji usklađene su s odlukom Vlade Republike Slovenije u skladu s epidemiološkom situacijom

Nekako u isto vrijeme, dok se Milorad Dodik u Istočnom Sarajevu obraćao naciji, slovenački je predsjednik Borut Pahor na svom je Twitter nalogu objavio saopćenje u vezi slučajem „mirni razlaz“. Tek da podsjetim, Pahor je u martu ove godine trojicu članova Predsjedništva BiH upitao – može li se BiH mirno razići, jer se takav razlaz sve ćešće pominje i u evropskim krugovima

Non paper slovenskog premijera Janeza Janše o podjeli Bosne i Hercegovine (BiH) je logično ishodište politike Europske unije (EU) prema BiH od početka jugoslovenskih ratova do danas. Pred sami početak genocida nad Bošnjacima u BiH, EU je probao da natjera Aliju Izetbegovića, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (RBiH), da prihvati etničku podjelu teritorija

„Rješenja" – tako se zove odlomak u jednom „non-paperu" koji je slovenski premijer Janez Janšajoš prije nekoliko mjeseci predao nekolicini odabranih adresata u Europskoj uniji. Ono što je uslijedilo sliči na dokument Berlinskog kongresa iz godine 1878., kada su se Otto von Bismarck, lord Salisbury i knez Gorčakov nagnuli nad zemljopisnu kartu Balkana - i u roku mjesec dana samostalno odlučili o sudbini nacija

Od ponedjeljka se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini spekulira o tome je li premijer Janez Janša zaista poslao neslužbeni diplomatski dokument (“non-paper”) u Brisel, koji govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije.

Lako je Europskoj uniji nalaziti ozbiljne mane u brzini reagiranja, sposobnosti zaustavljanja opasnih vanjskih utjecaja, efikasnosti donošenja odluka i sporom postizanju konsenzusa. Cinici zato često govore kako EU ne bi ni trebala imati ambicija da funkcionira kao državni savez ili kao labava konfederacija, već bi trebala maksimalno ograničiti zajedničke politike, a ustrajati u onome u čemu je dobra – kao zajedničko tržište