Učesnici naučnog skupa o temi "Neminovnosti: Aliji Isakoviću u čast”, koji se danas održava u Sarajevu u organizaciji BZK "Preporod", iznova su skrenuli pažnju na Isakovićevo višestruko značajno književno djelo, na njegov ustrajni i historijski važni rad na očuvanju te afirmaciji jezičkog i književnog naslijeđa oblikovanog na bosanskom jeziku.

Porodice iz Bosne i Hercegovine koje su u Njemačku došle sa djecom ili im se djeca rode u ovoj zemlji, žele da njihovi mališani uče bosanski jezik u dijaspori jer ne žele da u njemačkom okruženju zaborave maternji jezik

Bosanskohercegovačke vlasti zainteresirane su za one državljane Bosne i Hercegovine koji žive van domovine samo kada su izbori, dok njihov potencijal za ekonomiju, obrazovanje ili druge segmente društvenog života zanemaruju. Sa druge strane, ljudi koji su rodom ili porijeklom iz BiH kroz organizacije pokušavaju sačuvati svoj identitet i vezu sa Bosnom i Hercegovinom

Ovih se dana u medijima javljaju pitanja broja studenata upisanih, između ostalog, i na studije bosanskog jezika i književnosti na fakultetima u Bosni i Hercegovini, a zbog "manjka" studenata neki problematiziraju i "ekonomsku opravdanost" postojanja ovih studija, kao i pojedinih drugih studija iz oblasti umjetnosti i humanističko-društvenih disciplina...

Bosanski jezik, iako je većinski jezik u Bosni i Hercegovini, još ni blizu nije zaštićen od ogromnih nasrtaja diskriminacije i netolerancije ili, čak, otvorenog negiranja i zabranjivanja. Izlaz iz ove paradoksalne pozicije jeste u tome da napokon učinimo sve na putu boljeg međusobnog razumijevanja (svih naših pojedinaca i kolektiva) i ojačamo međusobnu ljubav i povjerenje

Dvanaest učenika bošnjačke nacionalnosti iz Liplja kod Zvornika od jutros su ponovo u školskim klupama

Već treći dan traje bojkot nastave bošnjačkih učenika u Liplju kod Zvornika. Roditelji djece insistiraju da im bude omogućeno izučavanje bosanskog jezika

Prvi pjesnici ljubavne pjesme poznate pod nazivom sevdalinka, tj. oni pojedinci koji su začeli ovaj lirski iskaz kao tradicijski, muzičko-poetski, folklorni izraz novog načina života stanovništva gradskih sredina nakon pada Bosne pod osmansku vlast – ostaju u tami zaborava davnih godina proteklih stoljeća...

Sada kada je stala na kolosik koji vodi u europske integracije, Bosna i Hercegovina i njezino izparcelisano družtvo neminovno će ući u proces epohalnih promina. Među tim prominama naći će se i ona u njezinome jeziku, prije svega– u standardnojezičkoj normi toga jezika, ili: tih jezika – kako se oni tretiraju u državnom, federalnom i kantonalnim ustavima.