Nacionalni identitet mi je važan, možda i najvažniji od svih drugih identiteta koje čovjek može imati. On nije samo formalna oznaka, već osjećaj pripadnosti, kontinuiteta i odgovornosti prema sopstvenom narodu. Nacionalna pripadnost za mene je nešto uzvišeno – ona me obavezuje da čuvam ono što sam naslijedio i podrazumijeva političku svijest da se identitet jednog naroda ne održava sam od sebe, već kroz zajedničku borbu za prava, ravnopravnost i priznanje.

Jedan od značajnijih datuma u savremenoj povijesti bošnjačkog naroda, koji je na više načina i temeljno determinirao pravce njegovog političkog, kulturnog i uopće društvenog života, jeste 28. septembar 1993. godine kojeg danas obilježavamo kao Dan Bošnjaka

Historija Bosne i Hercegovine malo je poznata, čak i samim Bosancima. Ova je pojava, nažalost, naročito izražena u bošnjačkoj zajednici. Zapravo, samopercepcija mnogih Bošnjaka – kao temelj njihovog identiteta i njihovog odnosa prema državi Bosni i Hercegovini – još uvijek je prečesto oblikovana izvana nametnutim obrascima.

Blizu 400 bošnjačkih porodica (muslimani iz Bosne i Hercegovine) potražilo je utočište u regiji Levanta i Palestini krajem 19. stoljeća nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, a nakon prestanka vladavine Osmanskog Carstva

Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u saradnji sa Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori, Udruženjem građana porijeklom iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini i Gazi Husrev-begovom bibliotekom u Sarajevu, večeras je u prostorijama Biblioteke organiziralo promociju knjige „Bošnjaci od Načertanija do Memoranduma“, autora Hamdije Šarkinovć

U okviru osnaživanja kadrovskih kapaciteta Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Upravni odbor te nevladine organizacije donio je odluku o prijemu novih članova iz reda akademske zajednice koji su svojim dosadašnjim naučno istraživačkim i intelektualnim radom obogatili i unaprijedili bosanskohercegovačko društvo

Po popisu iz 1991. godine, posljednjem na kojem su muslimani slavenskog porijekla na popisu bili u jednoj koloni kao Muslimani sa veliko M, ova grupacija je činila blizu 15 posto stanovništva Crne Gore

Najveća izložba o islamskoj kulturi u Bosni ikad "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne", koju realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, svečano je otvorena večeras u Colegium Artisticumu u Sarajevu

Prvi bošnjački sabor, održan u Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine, temeljno je važan događaj u historiji Bošnjaka kao naroda. To je dan kad su Bošnjaci, nakon desetljećâ života bez imena, ili života pod tuđim, njima stranim imenima, napokon vratili svoje stvarno, historijsko narodno ime, i sebi i svijetu obznanili se onakvima kakvi su oduvijek bili – kao Bošnjaci. To je, dakle, dan povratka svojem imenu, povratka sebi