Memorijalni centar Sarajevo, Muzej Sarajeva i Fondacija Sidran organiziraju večer poezije posvećenu obilježavanju Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, koja će biti održana u utorak, 5. maja, u Memorijalnom centru na Kovačima s početkom u 19.00 sati.

Puno je načina da se čitaoci oduže umjetniku, posthumno ili za života, i zapravo se tim tajnovitim i nevidljivim poklonima odvija, prosljeđuje i potvrđuje ona Encensbergerova „zavjera“ koju nazivamo svjetska književnost. Ovdje smo danas zbog tih skromnih tajnovitih poklona, kako bi iz različitih uglova, iz različitih načina čitanja, osvijetlili i artikulirali brojne dimenzije književnog djela Abdulaha Sidrana. I odmah na početku iznijeću tezu koja sigurno nije samo moja, a koju ću pokušati argumentirati kroz grubi presjek cjeline njegovoga golemog opusa.

Sarajevo se danas oprostilo od svoga velikana. Nošen na rukama svojih sugrađana, veliki bosanskohercegovački književnik ispraćen do Ferhadija džamije gdje je danas ukopan, nakon što mu je klanjana dženaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije

Nakon što je u Narodnom pozorištu Sarajevo održana komemoracija preminulom bh. književniku i scenaristi Abdulahu Sidranu, obavljena je i dženaza na mezarju harema Ferhadija džamije, dok je ista klanjana u Begovoj džamiji.

Komemoracija književniku i scenaristi Abdulahu Sidranu bit će održana danas u 12 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Legendarni bh. pjesnik i filmski scenarist Abdulah Sidran preminuo je večeras u 80. godini nakon duge i teške bolesti, potvrđeno je za portal Bosnian News Service iz više izvora bliskih porodici.

U Aleji veterana na Gradskom groblju Vlakovo danas je obavljena dženaza Rasimu Mašali, veteranu Armije RBiH koji je preminu u 66. godini 2. marta

Veliki bosanskohercegovački pjesnik, Abdulah Sidran prisjetio se svojevremeno kako je prije više od 15 godina nastala poema "Srebrenica" koja je, uz "Srebrenički inferno" Đele Jusića i Džemaludina Latića, zasigurno jedan od najvećih spomenika događajima u istočnoj Bosni jula 1995. godine, svojevrsna bosanska Gernika

O tome sam kojiput razgovarao i sa važnim ljudima, još od 1993. godine, kad sam o problemu vlastitog etničkog identiteta sastavio ovakav autoironijski distih