Sarajevo se danas oprostilo od svoga velikana. Nošen na rukama svojih sugrađana i ostalih Bosanaca i Hercegovaca, veliki bosanskohercegovački književnik Abdulah Sidran ispraćen je do Ferhadija džamije gdje je danas ukopan, a nakon što mu je klanjana dženaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije.

Muftija sarajevski  dr. Nedžad ef.Grabus obratio prije kalanjanja dženaze-namaz akademiku Sidranu. Izrazio je saosjećanje s porodicom velikog bh. književnika, a potom uputio dovu akademiku Sidranu i njegovim kabur-komšijama, među kojima je i pisac Nedžad Ibrišimović i drugi s kojima rahmeli Sidran drugovao.

Muftijstvo sarajevsko prisjetilo se večeras iftarske besjede sa rahmetli akademikom Sidranom. Naime, u okviru programa Mreže mladih i projekta „Čitalačka značka“ Muftijstva sarajevskog, 19. aprila 2022. godine organiziran je ramazanski susret članova Mreže mladih s velikim književnikom.

Muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus zahvalio se tada akademiku Sidranu na izdvojenom vremenu te mu tom prilikom predstavio aktuelne projekte Mreže mladih muftijstva sarajevskog.

Projekat „Čitalačka značka“ Muftijstva sarajevskog ima za cilj razvijanje čitalačkih navika studentske populacije, kulture dijaloga, analitičkog i kritičkog valoriziranja sadržaja djela iz književnosti, historije i islamskih tema primarno radi usvajanja i razvijanja vrijednosti koje će osnažiti pripadnost ukupnom bosanskohercegovačkom identitetu.

Akademik Sidran je učesnicima projekta „Čitalačka značka“ govorio o književnosti, poeziji, značaju i smislu bosanskog jezika i kulturi čitanja.

U inspirativnom prediftarskom druženju prisutni su imali priliku slušati o važnosti Ljetopisa najpoznatijeg sarajevskog hroničara Mula Mustafe Bašeskije, zatim o ulozi Maka Dizdara kao jednog od najboljih bosanskohercegovačkih pisaca, o knjigama i literaturi koja bi trebala biti sastavni dio naših domaćih biblioteka. Akademik Sidran je posebno preporučio za čitanje roman “Vječnik” rahmetli Nedžada Ibrišimovića, u blizini kojeg je danas ukopan.

Govorio je o važnosti bosanskog jezika kao maternjeg jezika, naglasio je da leksema ne čini bitnu razliku između jezika i da se ne bismo trebali odricati istoznačnica koje bosanski jezik voli i prihvata. Upozorio je prisutne na medijsku pojavu razdvajanja prijedloga od imenice što se kosi sa pravilima i duhom bosanskog jezika. Akademik Abdulah Sidran govorio je i o stranim riječima-tuđicama koje su ušle u bosanski jezik nakon čega su podvrgnute deklinaciji i podredile se zakonima našeg bosanskog jezika i kao takve se ne mogu tretirati kao strane riječi, osim kada govorimo u kontekstu njihovog porijekla. Prisutne je podsjetio na dva oblika pisanja, poeta vates i poeta doctus. Akademik Sidran je prisutnima ispričao kako je 1986. godine, na makedonskom jeziku kojeg nije poznavao, u snu nadahnut prilikom pisanja pjesme „Mora“.

Šta radiš, sine?

Sanjam, majko. Sanjam kako pjevam

A ti me pitaš, u mome snu: Šta to činiš, sinko?

O čemu, u snu, pjevaš, sine?

Pjevam, majko, kako sam imao kuću.

A sad nemam kuće. O tome pjevam, majko.

Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao.

A sad nemam glasa, ni jezika nemam.

Glasom, koga nemam, u jeziku, koga nemam,

O kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu, majko.

Muftija Grabus se je tom prilikom uručio akademiku Sidranu levhu s kaligrafskim napisom „Bismilah“ (U ime Boga, Milostivog, Samilosnog).

Rahmetli Sidran je 2. maja 2022. godine tim povodom na društvenim mrežama napisao:

„Kad mi je naš plemeniti muftija sarajevski dr NEDŽAD efendija GRABUS poklonio ovu levhu obećao sam da ću joj u svome domu pronaći dostojno mjesto. Nadam se da je to – to“.

I bilo je. Levha je postavljena uz biblioteku, knjige rahmetli Sidrana, "na dostojnom mjestu".

Neka je rahmet akademiku Abdulahu Sidranu. Mir njegovoj duši.