Na današnji dan prije 30 godina, 22. januara 1993. godine, Republika Bosna i Hercegovina uspostavila je diplomatske odnose sa Državom Katar. Mada je zvanična Doha priznala suverenu i nezavisnu Republiku BiH u oktobru 1992. godine, uspostava diplomatskih odnosa dvije zemlje predstavljala je početak snažne podrške odbrani Bosne i Hercegovine i njezinim građanima na humanitarnom planu, ali drugim poljima života

Ako prolazite ispod Brankovog mosta u Beogradu, u Pop-Lukinoj ulici možete vidjeti mural posvećen ruskoj terorističkoj formaciji Wagner. Beograd je, uz moguće Minsk, jedini evropski grad u kome nekažnjeno niču murali podrške ruskoj okupacionoj sili, koja uništava Ukrajinu po istim matricama po kojima je to Srbija radila devedesetih. Ali, murali su samo vrh ledenog brijega i predstavljaju krajnju posljedicu, a nikako uzrok silnih problema u kojima se Srbija kupa duže od tri decenije

Ovih dana se u hrvatskim medijima, onim u Republici Hrvatskoj i onim u Bosni i Hercegovini, vodi žustra polemika u vezi s "cenzuriranjem" pojma Herceg-Bosna u javnom diskursu.

Da TASS nije citirao hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića ne bih imao pojma da je Hrvatska ponovno u ratu. Doduše nije onaj pravi nego podmukli, neizravni. Naime, državna ruska novinska agencija prenijela je dio njegovog govora iz Vukovara u kojem kaže: “Washington i NATO, uz pomoć Ukrajine, vode proxy rat protiv Rusije“

Ako je Vučić nosio pušku iznad Sarajeva, nije trebalo to da radi, udruženi zločinački poduhvat je ozbiljan projekat u kojem postoji jasna podjela posla

"Ovo vrijeme treba da iskoristimo da u svom programu objedinimo srpski narod i kažemo šta hoćemo u ovim decenijama i ovom vijeku koji dolazi. Zašto neki drugi narodi mogu da imaju jednu državu za jedan narod, a Srbi ne mogu?

U Crnoj Gori je od kraja decembra pa do polovine januara period kada se stalno nešto slavi. Počne se od Božića kojeg u Crnoj Gori krajem decembra slave njeni katolički stanovnici preko Nove godine do Božića i Nove godine koje po julijanskom kalendaru slave pravoslavci u Crnoj Gori.

Sudbina Bosne i Hercegovine danas snažno asocira na kulturocid i genocid koji je tako temeljito izvršen u Andaluziji tokom srednjeg vijeka, kada su protjerani Jevreji i kada su muslimani pokršteni, pobijeni ili protjerani, a ogroman naučni potencijal i čudesno veliki bibliotečki fondovi su strastveno uništeni (samo u Kordobi uništeno je 500.000 knjiga a u Granadi je kardinal Cisneros spalio biblioteku sa 250.000 knjiga. U to vrijeme je najveća biblioteka u Evropi imala jedva 1.000 knjiga).

I ove godine se obilježava sramni dan entiteta Republika Srpska. Podsjećam, Ustavni sud BiH je čak dva puta presudio i jasno i glasno kazao kako je praznik neustavan i nelegalan. To, dabome, ni ove godine nije spriječilo Milorada Dodika i prateću mu kamarilu da organizuju i vojnu paradu i svečanu akademiju.

Na milenijskom stablu bosanske države prije tridesetak godina, usljed krvave agresije i genocida, pojavila se 'politička imela' koja sve ove godine u svome parazitskom nagonu većma nastoji progutati srcoliku krošnju bosanske države. Kako se ona ondje pojavila već nam je svima dobrano znano