Aktuelno

U Dohi svečano otvoren Međunarodni sajam hortikulture EXPO 2023. Svijet

U Dohi svečano otvoren Međunarodni sajam hortikulture EXPO 2023.

Velikom svečanošću u živopisnom parku Al Bidda, u srcu Dohe, glavnog grada Katara, u ponedjeljak navečer je svečano otvoren veliki Međunarodni sajam hortikulture EXPO 2023., prvi takav na prostorima Bliskog istoka i sjevera Afrike

Pročitaj više
"Islamofobija nije fenomen koji će uskoro nestati" Svijet

"Islamofobija nije fenomen koji će uskoro nestati"

Zajednički djelovati protiv antimuslimanskih raspoloženja koja su se alarmantno počela širiti svijetom, poručeno je na međunarodnoj konferenciji o "islamofobiji" održanoj u Kataru, javlja Anadolija

Pročitaj više
Ko će biti sljedeći čelnik turske opozicije? Kolumne

Ko će biti sljedeći čelnik turske opozicije?

Nakon duge rasprave unutar najvećih opozicionih stranaka u Turskoj, Ozgur Ozel, šef Kluba zastupnika Republikanske narodne partije (CHP) u Parlamentu, najavio je svoju kandidaturu za predsjednika stranke na sljedećem stranačkom kongresu. Time se otvaraju vrata za mogućnost da dođe do promjene sadašnjeg predsjednika stranke i vođe opozicije Kemala Kilicdaroglua

Pročitaj više
Asim Horozić: Odlazak velikog kompozitora Kultura

Asim Horozić: Odlazak velikog kompozitora

Na vijest o smrti kompozitora Asima Horozića, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić porodici Asima Horozića i bosanskohercegovačkoj javnosti uputio je pismo saučešća

Pročitaj više
Uz ispraćaj prof. dr. Orhana Bajraktarevića u penziju: Znanje je sloboda Kolumne

Uz ispraćaj prof. dr. Orhana Bajraktarevića u penziju: Znanje je sloboda

Profesor dr. Orhan Bajraktarević pripada generaciji koja je upamtila osebujne intelektualce i velikane jugoslovenske akademske učenosti - učenosti o kakvoj današnja bosanskohercegovačka akademija može samo da sanja. Prije nego što će univerzitet postati biro za statističko-birokratsko gomilanje ispraznih činjenica, izvještaja, formulara, univerzitet je bio stil života.

Pročitaj više
Dr. Sanjin Kodrić: Bošnjaci - povratak imenu, povratak sebi Kolumne

Dr. Sanjin Kodrić: Bošnjaci - povratak imenu, povratak sebi

Prvi bošnjački sabor, održan u Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine, temeljno je važan događaj u historiji Bošnjaka kao naroda. To je dan kad su Bošnjaci, nakon desetljećâ života bez imena, ili života pod tuđim, njima stranim imenima, napokon vratili svoje stvarno, historijsko narodno ime, i sebi i svijetu obznanili se onakvima kakvi su oduvijek bili – kao Bošnjaci. To je, dakle, dan povratka svojem imenu, povratka sebi

Pročitaj više
Promocija novog izdanja trilogije autora Nerkeza Smailagića Kultura

Promocija novog izdanja trilogije autora Nerkeza Smailagića

Na Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 27. septembra održana je promocija novog izdanja trilogije autora Nerkeza Smailagića koja se fokusira na političke doktrine.

Pročitaj više
Bursać: Žrtva iz Srebrenice u ‘fontani smrti’ doktora iz Brčkog Kolumne

Bursać: Žrtva iz Srebrenice u ‘fontani smrti’ doktora iz Brčkog

Posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su u dvorištu porodične kuće Nebojše Mraovića u Brčko distriktu, protiv kojeg je otvorena istraga, saopšteno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Od ove vijesti se ledi krv u žilama

Pročitaj više
Šaćir Filandra: Zašto smo Mi Bošnjaci? Kolumne

Šaćir Filandra: Zašto smo Mi Bošnjaci?

Javno propitivanje muslimanskog imena za bošnjački narod otvara se osamdesetih godina prošlog stoljeća, tačnije sredinom 1987. godine, i to sa puke margine, kroz rubriku Tribina čitalaca Oslobođenja. Taj pionirski korak pripadao je Halidu Čauševiću, dok se u emigraciji Adil Zulfikarpašić sve vrijeme zalagao za bošnjačku nominaciju. Socijalizmu i Jugoslaviji još se nije nazirao kraj, samo na prvi pogled, budući je velikosrpski nacionalizam već bio formatiran

Pročitaj više
Zašto je Zapad popustljiv prema Srbiji? Kolumne

Zašto je Zapad popustljiv prema Srbiji?

Kada su Bismarckova Njemačka, Austro-Ugarska i Rusko carstvo 1876. potpisali Berlinski Memorandum, kojim su stali na stranu hrišćanskih pobunjenika Bugarskoj i Bosni i Hercegovini, a protiv osmanskih vlasti, britanske vlasti su reagovale ljutito. Berlin, Beč i Rusija ponudili su rješenje krize, ne konsultujući London i ne uvažavajući njegove interese

Pročitaj više