Muzej Hercegovine i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, uz financijsku potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, organizirat će 27. i 28. oktobra naučni program Prvi međunarodni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta. Taj program bit će realiziran u Centru za kulturu u Mostaru (Ul. Rade Bitange, 13), prenosi bh. informativni servis INS.

Cilj Prvog međunarodnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta otpočinjanje je sistematskog i dugoročnog predstavljanja i istraživanja bosanskog usmenog naslijeđa u Zbirci usmene književnosti Milman Parry Univerziteta u Harvardu.

Ta zbirka je temeljno vezana za bosansko usmeno naslijeđe. Osnova je različitih istraživačkih pothvata u kulturama svijeta. Nedovoljno je poznata i korištena u zemlji njenog porijekla. Pozvani istraživači iz zemlje i svijeta predstavit će sadržaj i značaj te zbirke i mogućnosti njenog uključenja u živu bosansku kulturu.

U programu ovog kolokvija uključeni su sljedeći sadržaji:

Izložba

Umjetnost bosanske musandere

(Otvaranje 27. oktobra 2017. godine u 18.30 u Centru za kulturu Mostar);

Izložba Umjetnost bosanske musandere prvi je cjelovit prikaz umjetnosti musandere kao sadržaja bosanske kulture. Musandera je dio bosanske tradicijske kuće. Njenim mjestom, ulogom i značenjima u bosanskoj tradicijskoj kući odraženi su sadržaji bosanske kulture u njenom milenijskom trajanju. Na ovoj izložbi bit će predstavljeni crteži i fotografije musandera koje su sačuvane ili o kojima postoji dokumentacija.

O umjetnosti bosanske musandere govorit će Amra Hadžimuhamedović, profesorica Internacionalnog univerzitet u Sarajevu, te Izložbu i otvoriti.

Javna rasprava

Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta

 (27. oktobar 2017. godine, početak u 19.00 sati u Centru za kulturu Mostar);

Bosansko usmeno naslijeđe danas je poznatije u naučnim zajednicama svijeta nego u zemlji njegovog porijekla. Šta su najvažniji sadržaji i značenja bosanskog usmenog naslijeđa? Na koji način su sadašnja naučna istraživanja bosanske kulture povezana s dokumentiranim usmenim naslijeđem? O tim pitanjima na ovoj javnoj raspravi govorit će dr. Enes Kujundžić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici; dr. Mirsad Kunić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli; i dr. Sead Šemsović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Raspravu će moderirati dr. Jasmin Hodžić.

 Prvi međunarodni kolokvij

 Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta

(28. oktobar 2017. godine, početak u 9.30 do 18.30 sati u Centru za kulturu Mostar);

Na kolokviju će biti predstavljeno oko 20 prijavljenih radova.

Javno predstvaljanje knjige

Seada Šemsovića Epski svijet Avda Međedovića

 (28. oktobar 2017. godine, početak s 16.45 sati u Centru za kulturu).

Predstavljanje knjige Seada Šemsovića Epski svijet Avda Međedovića (Novi Pazar: Narodna biblioteka Dositej Obradović, 2017.) dio je programa Prvog međunarodnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta. Prvi put su u vidicima književne teorije u bosanskoj akademskoj javnosti predstavljeni jezik, značenja i simboli u epskome pjesništvu Avda Međedovića (1875-1953).

Istraživanjima bosanskog usmenog pjesništva, u najširem značenju tog pojma, koja su vodili Milman Parry (1902-1935), Albert Lord (1912-1991), JohnMiles Foley (1947-2012) i drugi, to naslijeđe izašlo je na spektakularan način na pozornicu svjetske kulture.

Iako ga izvorno predstavljaju zajednice epskih pjevača na širokom području slavenskog juga, guslač i pjevač Avdo Međedović je eponim tog naslijeđa. To je glavna postavka knjige Epski svijet Avda Međedovića. Nju je profesor Sead Šemsović razložio i preispitao u vidicima savremene književne teorije.

O knjizi Epski svijet Avda Međedovića govorit će dr. Enes Kujundžić, dr. Nirha Efendić i dr. Sead Šemsović. Raspravu će moderirati Nerin Dizdar.

Svi navedeni programi otvoreni su za širu javnost.