Moderno doba i razvoj tehnike i tehnologije često naštete vidu djeteta, ali oftamolozi tvrde kako se upravo tehnologija može iskoristiti kao oblik vježbe kod slabovidog oka.

Prof. dr. Jasmina Alajbegović-Halimić, oftamolog na Klinici za očne bolesti Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu, za Anadoliju govorila je o učestalosti očnih oboljenja kod djece i načinima liječenja.

Alajbegović-Halimić rekla je kako je dječija dob, koja po državnim zakonima Bosne i Hercegovine podrazumijeva populaciju od 0 do 18 godina, ima svoje specifičnosti za svaki uzrast posebno (novorođena djeca, predškolska, školska djeca i adolescenti).

”Kada bismo gledali generalno koja je to najfrekventnija, najučestalija patologija u svakodnevnom radu, to je problem vida vezano za nošenje naočara, odnosno refrakcione anomalije, slabovidnost ili ambliopija ili lijeno oko i strabizam“, pojasnila je Alajbegović-Halimić koja je šefica Dječijeg odjeljenja na Klinici.

Pomenuta oboljenja čine 80 posto svakodnevne patologije, dok sva ostala čine rjeđu patologiju, napomenula je dr. Alajbegović-Halimić.

- Tehnička pomagala koristiti do tri sata dnevno -

Upitana o posljedicama koje tehnika i tehnologija ostavljaju na vid djece, rekla je kako se prije smatralo da novorođenčad nemaju potrebu ići na pregled kod oftamologa, ali da se u današnje vrijeme to promijenilo.

”Imamo, nažalost, djece koja mogu biti mogući oftamološki pacijenti zato što se povećao i broj prijevremeno rođene djece. Prijevremeno rođena djeca - to su vještačke oplodnje, boravci u inkubatoru i tako dalje - su posebna patologija u dječijoj oftamologiji. Zato, ako se ne prepoznaju neka stanja po samom rođenju, mogu eskalirati, odnosno dovesti do trajnog oblika, pa čak i sljepoće”, dodala je.

Djeca koja imaju zdrav organ vida i sve uslove za dobar razvoj vida, prema riječima oftamologa, prekomjernim korištenjem tehničkih pomagala mogu kompromitovati zdravi vid.

”Naravno, vrlo je teško dijete ne uskladiti da bude u koraku sa tehnologijom, da bude tehnološki osviješteno. Ali treba obratiti pažnju i na zloupotrebu tih stvari, da su vrlo štetne u prekomjernom konzumiranju”, upozorila je Alajbegović-Halimić.

Sve ono što je za edukaciju i pozitivne stvari obrazovanja, dodala je, treba podržati i tehnološkim mogućnostima napredovanja, ali da stvari koje idu u svrhu zabave treba strogo ograničiti.

Savjetuje da djeca do četiri godine ne bi smjela koristiti tehnička pomagala duže od sat dnevno, dok odrasla djeca mogu koristiti i do dva ili tri sata dnevno, ukoliko je riječ o ispunjavanju školskih obaveza.