U periodu 24. do 28. juna 2024. godine u Budvi je održana tradicionalna XV Internacionalna Ljetna škola o kardiovaskularnim bolestima u okviru Europskog centra za mir Univerziteta Ujedinjenih nacija (UN).

Dva iznimno zapažena predavanja održala je i naša akademikinja Senka Mesihović Dinarević, jedna od vodećih bh. stručnjakinja u oblasti pedijatrije i dječje kardiologije, predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjela medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH i članica Europske akademije nauka.

Prvo predavanje: Tetralogia Fallot od djetinjstva do odrasle dobi: klinička prezentacija i tok bolesti uz najnovije smjernice Evropskog udruženja kardiologa, o jednoj od najkompleksnijih urođenih srčanih anomalija sa prikazom slučajeva iz bogate kliničke prakse i rada profesorice Mesihović- Dinarević u "Brompton hospital Imperial Collage" u Londonu, kao i iskustva prije i postoperativnih pacijenata u Sarajevu, tokom boravka austrijskih i švedskih kardiohirurških timova u Sarajevu, period 1997-2016 godina. Predavanje je potaklo i diskusiju učesnika ove prestižne Škole, uključujući i kardiopatologa akademika Vladimira Kanjuha o patoanatomiji ove urođene srčane anomalije. Profesorica Mesihović-Dinarević je svojim drugim predavanjem o Aerozagadjenju, klimatskim promjenama i uticaju na kardiovaskularno zdravlje izazvala veliki interes i oduševljenje polaznika, kao i voditelja Škole, prenosi Radiosarajevo.ba

Ona primjećuje da su klimatske promjene jedan od najznačajnijih egzistencijalnih izazova s kojima se suočava planeta Zemlja i naša civilizacija. Diktirane su promjenom vremena na Zemlji i uslovima zraka zbog ljudskih, to jeste antropogenih aktivnosti. Naime, klimatske promjene su uzrokovane globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike na Zemlji, i to: temperaturu, nivoe mora i padavine. Ove promjene nisu rezultirale samo ekstremnim temperaturama, već i povećanjem učestalosti suša, šumskih požara, pješčanih oluja, obalnih poplava, olujnih udara i uragana. Posebno je opasno pogoršanje kvalitete zraka zbog većeg broja zagađivača. To može pogoršati ekstremne fluktuacije u nivoima temperature, a te promjene mogu dovesti do daljnjeg pogoršanja kvalitete zraka.

Profesorica Mesihović-Dinarević je predstavila svjetske naučne studije tokom zadnje tri godine, i ukazala na povezanost između izloženosti majke zagađenom zraku tokom trudnoće i učestalosti urođenih srčanih anomalija: Tetralogije Fallot, Koarktacije aorte i defekata interatrijalnog septuma.

Navodi da rezultati istraživanja empirijskih studija sugeriraju da je onečišćenje zraka važan riziko faktor koji doprinosi razvoju urođenih srčanih anomalija, ukazujući da izloženost česticama PM2,5 (PM2.5 čestice lakše dospjevaju u organizam jer su sitnije i sa sobom nose teške metale) i NO2 (dušikov dioksid) povećava rizik za ove bolesti. Ističe da su potrebna buduća daljnja istraživanja.

Zagađenje zraka je najveći pojedinačni riziko faktor za zdravlje okoliša u svijetu i glavni doprinos globalnom teretu bolesti, on nije nije novi, ali je zanemaren faktor kardiovaskularnog rizika.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.