Portal Bosnian News Service nastavlja objavljivati prikaz knjige SUSIDGRAD (Prilozi historije Susidgrada- Kordića - Planinice – Ivice – Skrta – Jazvenika – Bilobućja - Okolišća- Humca – Gračanice i Zlavasti,, autora Huseina Čepala.

Piše: Dr. Ahmed Kico

Svoje istraživanje Čepalo zaključuje jasnim i preglednim poglavljem Izvori i literatura.

U ovom poglavlju prezentirana je široka lepeza objavljenih izvora, putopisa, rukopisa, te literature kao što su knjige, radovi u zbornicima i časopisima, internetski portali i sajtovi, dnevne i sedmične novine i enciklopedije.

Posebno su važni izvori prvog reda, među kojima treba istaći Arhiv KVMP u Bugojnu , Dokument br. 776/31, 193; Birački spisak br. 5,1926. Arhiv KVMP u Bugojnu; Proračun vakufa BiH za 1912.br.16., VMP; Opširni popis kliškog sandžaka 1550, Sarajevo 1987; Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604 godine, svezak II, Sarajevo 1988.;Repertorij nastanjenih mjesta u Bosni i Hercegovini po popisu 1910, Sarajevo 1914; Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od10.oktobra 1910, sasatvio Statistički odsjek Zemaljske vlade, sa preglednom kartom konfesija, Sarajevo 1912.; Spisak članova džematskog medžlisa-Gračanica 1926; Birački spisak, br 4. Vakufsko mearifskog džemata Gračanica; Statistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine, Službeno izdanje, Sarajevo 1880.; Statistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. maja 1885, Sarajevo 1886.; Statistički podaci o popisu stanovništva ; 1879. 1885.,1895. 1910; Statistički podaci o popisu stanovništva 1921,1931.; Shematismus MDCCCLI/III; Shematismus 1855.; Shematismus 1864.; Shematismus MDCCCLLVII; Šematizam 1932.; Šematizam 1961.; Imenik klera i župa 1910.

VEZANI TEKST >>> Legenda o Kamenim svatovima kod Susidgrada

Pored navedenog, Čepalova knjiga značajnim dijelom upotpunjuje i do sada značajan fundus građe i njenih autora na temelju koje je ili kojih je moguće napisati sintetički prikaz opće i kulturne povjesti Skopaljske doline, kojim bi se dao dalji doprinos izučavanju i revalorizaciji duhovne i kulturne baštine Bošnjaka, Hrvata i drugih naroda, ne samo na pomenutom području, već i na širim prostorima Bosne i Hercegovine. Dakle, Čepalo se i ovom knjigom svrstava uz autore kakvi su već afirmirani historičari, orijentalisti, arabisti, pravnici, sociolozi, filozofi, politikolozi, pedagozi, novinari, publicisti, privrednici, te ostali dokazani znalci i stručnjaci iz oblasti medicine, biohemije i drugih nauka, koji su do sada objavili mnoštvo naučnih i stručnih radova i koji mogu poslužiti kao potka buduće sinteze nastanka, razvoja i perspektiva Skopaljske doline.  

Ova i ranije knjige  Huseina Čepala i drugih autora, dodatno pokazuju da su neophodne sintetičke studije o prošlosti Skopaljske doline, te drugih prostora Bosne i Hercegovine, na način da se „zahtijeva novi pristup i novo vrednovanje prošlosti BiH, za svaku historijsku epohu ujednačene znanstvene i metodološke postupke: dekonstrukciju postojećih znanja, demitologizaciju uvriježenih predrasuda i klišea, humanizaciju znanja o historijskim događajima ili procesima i njihovim protagonistima, konačno dekontaminaciju historijske svijesti opterećene heroiziranom pseudohistorijom i viktimizirajućim diskursom. Ne radi se pri tom o popravljanju ili prepravljanju prošlosti, nego o njezinoj dekanonizaciji bez koje nema i neće biti smislene budućnosti”.

Dakle, bez obzira što Čepalo o duhovnoj i materijalnoj kulturi Skopaljske doline, među kojima su i srednjovjekovni utvrđeni gradovi poput Susidgrada od sudbinske važnosti piše, kako je već naznačeno, pomalo arhaičnim i neobičnim stilom i jezikom, on ovoj zahtjevnoj materiji pristupa iz perspektive prosvjetiteljstva i moderne, vršeći dekomponiranje po mnogo čemu, nametnutih „vrijednosti“, uz istovremeno izbjegavanje potvrđivanja „starih“ ili pak formiranja „novih“ mitova o njihovom mjestu i ulozi u razvoju i perspektivama Skopaljske doline, pa i naše domovine Bosne i Hercegovine. I ova Čepalova knjiga o Susidgradu i njegovoj okolini, jedna je od uspješnih brana od imperijalnih i nacionalističkih nasrtaja i s Istoka i sa Zapada. 

VEZANI TEKST >>> Ahmed Kico: Susidgrad, srednjovjekovni grad na prostoru skopaljske doline

Jer, kako ističe Čepalo „na ovim gradovima oblikovala se naša historija, kultura, običaji. Mnogi su zainteresovani za naše stare srednjovjekovne gradove a nemaju nikakvih informacija, što govori o nedostatku kulturološke i historijske svijesti vladajuće političke elite i njenoj nezainteresovanosti za našu srednjovjekovnu historiju na kojoj se gradi moderna bosanska državotvorna svijest..... (str.12.). Vjerujemo da Čepalova knjiga, makar u najvećem obimu, izmiče „giljotini“ kritike bosanskog uma, budući da je svojom ukupnom intencijom, usmjerna protiv mitologiziranja, kako katoličkog, tako i muslmanskog subjekta, koji, ne polažući nikome računa i degradirajući sve vidove znanja, mogu „da neprekidno nastavljaju ili održavaju svoje mitove odijevajući ih u naučno ruho“.

Kraj.