Nezavisni žiri nagrade Jeanette Schocken iz Bremerhavena (nagrada građana za književnost) ove godine je dodijelio nagradu bosanskohercegovačkom književniku Dževadu Karahasanu.

Nakon veoma uspješnih promocija u Sarajevu i Mostaru, u tuzlanskom Međunarodnom ateljeu “Ismet Mujezinović” (Klosterska bb) u petak, 15. februara, s početkom 19 sati, bit će predstavljena knjiga “Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju”, Tanera Aličehića i Đenana Galešića.

1989-2019: Da smo kakvi nismo i da je sve kako nije, dakle da je samo normalno, skoro cijelih deset mjeseci, tamo od sredine januara, pa do pred sam kraj oktobra, trajale bi pripreme za ono što se treba dogoditi u mjesecu u kojem je umro Zulfikar Zuko Džumhur. Dolazeće 2019. navršit će se puna tri desetljeća otkako je preminuo i preselio i otkako je ukopan veliki pisac, slikar, karikaturist, ilustrator, pozorišni scenograf, filmski scenarist i otac televizijskog formata u kojem se danas snimaju putopisi. Prvo je bilo 27. novembra, a drugo na posljednji Dan republike, praznik države kojeg već naredne, 1990. gotovo niko neće proslaviti.

Dobitnik glavne nagrade na AJB DOC Film Festivalu u Sarajevu, dokumentarni film "O očevima i sinovima", reditelja Talala Derkija, jedan je od pet nominovanih za nagradu Oscar u dokumentarnoj selekciji.

Negdje u bespuću daljine, iza izmaglice i visoke lelujave trstike, tamo je u svojim snatrenjima Izet Kiko Sarajlić cijelog života mogao vidjeti mršavog mladića koji svezanih ruku na leđima prvo plače i preklinje, a zatim ucviljeno šuti i na koncu grmi gordo i ponosno. I to je posljednje što su pjesnikove misli ikad uspjele vidjeti jer pucanj fašističke puške, usamljeni krik u zoru, grimasu užasa na dječačkom licu nikad nije mogao zamisliti.

Pod motom „Istina je dostižna“, a u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, u petak, 1. februara 2019. godine, sa početkom u 18.30 sati, u Domu kulture u Donjem Vakufu bit će održana promocija knjige „Svjedoci zla“ Akifa Agića i Faruka Vele.

U gustu i čekinjastu bradu zaraslog lica, grubog, pomalo muklog glasa, mršav do granice izgladnjelosti, Zuko Džumhur čak je i pojavom ispunjavao očekivanja onih koji su ga sretali, a koji su se prije susreta s tim osebujnim čovjekom upoznali s legendom koja ga je slijedila na svim njegovim putovanjima

Perzijski jezik i iranska kultura u posljednje vrijeme sve više su prisutni na području zemalja bivše Jugoslavije. To se posebno odnosi na područje Bosne i Hercegovine, koje je u velikoj mjeri historijski povezano s Iranom. U prošlosti se o odnosima ove dvije zemlje većinom govorilo u političkom kontekstu, što je rezultiralo manjom informiranosti bosanskohercegovačke javnostima o velikoj sličnosti u običajima iranskog i bošnjačkog naroda.

http://balkans.aljazeera.net/blog/zasto-je-sarajevo-zaboravilo-mirzu-idrizovica?fbclid=IwAR16lbUEunLyKEyjZUzV7h8Y_30DTZpcZMHgziVdupqHsecswC9AYYXv6lQ

Centar za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna organizirat će sutra u Sarajevu javnu raspravu "Kako razumijevati bosansku budućnost?", uz predstavljanje knjige "Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju" Tanera Aličehića i Đenana Galešića.