Aktuelna politička borba za i protiv NATO puta Bosne i Hercegovine, koja se u dijelu javnosti predstavlja i kao pitanje opstanka cjelovite države, odvija se bez ikakvog aktivnog učešća građana i uticaja njihove volje. Građani su pri tome najčešće tretirani kao strogo kontrolirana masa za podršku određene politike.

Stoga su pomalo iznenađujući rezultati istraživanja Fakulteta političkih nauka iz Banje Luke o stavovima građana bh. entiteta Republika Srpska o integracijama BiH u NATO i EU, a također su indikativni i rezultati ankete na istu temu koju je u FBiH proveo USAID. Dakle, posmatrajući sveukupne rezultate, ako bi se danas proveo referendum u cijeloj državi, više od 60 posto stanovnika bi bilo za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO, uključujući i građane RS-a, prenosi Al Jazeera Balkans.

Statistike kontra politike

Iako su statistike relativno pouzdani pokazatelji javnog mišljenja i stavova o društvenim pojava, s druge strane predodžbe o "volji naroda" koje kreiraju političari sasvim su nepouzdane. Stoga je istraživanje koje je nedavno proveo Anketni centar FPN-a iz Banje Luke, a u okviru projekta Udruženja EDA Banja Luka, vrlo dragocijeno u smislu objektivizacije javnog mišljenja u oba entiteta o NATO putu Bosne i Hercegovine. Prvi grubi zaključak je – niti su građani RS-a sasvim protiv NATO-a, kako želi predstaviti vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata, niti su građani entiteta Federacija Bosne i Hercegovine jednoglasno za NATO, što tvrde vodeće stranke Bošnjaka i Hrvata.

Na pitanje "Da li ste za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO?", očekivano, "protiv ulaska Bosne i Hercegovine u NATO" je većina ispitanika u RS-u, ali tijesna većina – 53,1 posto. Pri tome je 20,4 posto građana RS-a odgovorilo "da, u svakom slučaju". Ukupno 8,5 posto ispitanika je uslovno za NATO, "da, ukoliko Srbija isto učini". Postoji i 18 posto neodlučnih ispitanika ("ne znam"), koji bi mogli odnijeti prevagu na stvarnom referendumu. Očigledno da su antinato propaganda, snažan ruski medijski utjecaj i agresivna dnevna politika Milorada Dodika polučile tek polovičan uspjeh, a s druge strane, promocija ekonomsko-političko-sigurnosnih vrijednosti NATO članstva još nije doprla do nekih ciljnih grupa u RS-u.

Na isto pitanje u ranijem istraživanju USAID-a, "Anketa percepcije građana u Bosni i Hercegovini 2016", 85 posto građana Federacije Bosne i Hercegovine izjasnilo se "za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO". Ako se ovi procenti primijene na ukupan broj stanovnika u entitetima, u konačnom to znači da je najmanje 60 posto građana Bosne i Hercegovine za ulazak u NATO. Kako je rečeno, danas i s ovom pameću referendum u Bosni i Hercegovini za pitanjem "Da li ste za ulazak u NATO?" uspio bi s gotovo dvije trećine većinom "za".

Važnije od toga je da bi u ukupnom rezultatu bili sadržani glasovi, odnosno volja pripadnika svih naroda te da bi tako bio validan i pred relevantnim međunarodnim tijelima. Slično istraživanje javnog mnijenja provedeno je u Hrvatskoj prije nego je primljena u NATO (2008. godine) i pokazalo je da je tada "za NATO" bilo 61 posto građana. Ova podrška javnosti bila je dovoljna Saboru i Vladi Hrvatske da donesu potrebne odluke o članstvu.

NATO će tražiti referendum

Mišljenje javnosti o ovom pitanju vrlo je bitno i političke elite će morati voditi računa o tome kada ubuduće budu nastupali s isključivim stavovima. Jer, NATO će, imajući u vidu prevrtljivost srpske politike u vezi s već donesenim odlukama, ruski i srbijanski uticaj, nejasna kolebanja unutar bošnjačkog korpusa te pretežnu opredjeljenost Hrvata za NATO integracije, zasigurno u jednom trenutku tražiti referendumsko izjašnjavanje građana o ulasku države Bosne i Hercegovine u Alijansu. "Prijateljsku teritoriju" u nekoj zemlji definiraju građani i njihov odnos prema NATO-u, bazama, instalacijama, vojnicima... te opredijeljenost države, a ne parcijalne stranačke i etnonacionalne politike, koje se sada dominantno bave ovim pitanjem. Stoga će u nekoj budućoj fazi procesa referendum o NATO-u biti vrlo izvjestan.

Bosna i Hercegovina je trenutno, posmatrano iz Brisela, vrlo nepouzdan kandidat za članicu Saveza. Tek kroz najavljeni "Program reformi Bosne i Hercegovine" treba otkloniti niz slabosti u svim domenima, od pravosuđa, preko državne administracije i uprave, sektora sigurnosti i odbrane, verifikacije i kontrole granica, pa do efikasnog suzbijanja vanjskih utjecaja u obavještajnim i strateškim državnim pitanjima.

Generacija ratnika 'za' NATO

Istraživanje je prema riječima Borislava Vukojevića, rukovodioca Anketnog centra banjalučkog FPN-a, provedeno sa 1.001 ispitanikom različitih dobi. Uz pitanja je ponuđeno nekoliko odgovora s gradacijom stavova. Rezultati su pokazali zanimljiv raskorak u odgovorima između ispitanika zrelije dobi (s ličnim iskustvom rata) i mladih, koji su, kako se pokazalo, slabije otporni na propagandu i druge vanjske utjecaje.

Dakle, među onih 20,4 posto pristalica učlanjenja Bosne i Hercegovine u NATO u RS-u najviše je starijih od 55, pa čak i iznad 60 godina, dok su antinato raspoloženi uglavnom mladi. Na to je skrenuo pažnju i Zdravko Zlokapa, dekan FPN-a, bacajući tako nešto drugačije svjetlo na najaktuelnije političko pitanje u RS-u: "Zanimljivo je da su stariji građani pokazali tendenciju da se više izjašnjavaju za ulazak u NATO pakt, a također i da su mnogi građani ulazak u NATO pakt odbijali samo uslovno, odnosno ako Srbija to uradi, onda možemo i mi", kaže Zlokapa.

Kompleta tekst pročitajte OVDJE.