VISOKI AMERIČKI ZVANIČNIK |Riker: Dejton nije trajno rješenje za Bosnu, želimo spriječiti 'maligne utjecaje'

VISOKI AMERIČKI ZVANIČNIK |Riker: Dejton nije trajno rješenje za Bosnu, želimo spriječiti 'maligne utjecaje'

Razočaravajuće je vidjeti određene lidere sa stavovima o Zapadnom Balkanu, sličnim onima iz 19. vijeka, kaže Filip Riker, pomoćnik američkog državnog sekretara, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), osvrćući se na to što Evropsko vijeće nije postigao saglasnost o otvaranju pristupnih pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Riker je u intervjuuu govorio i o Bosni i Hercegovini. Prenosimo dijelove intervjua koji se odnose na našu zemlju, kao i geopolitičke i geostrateške utjecaje...

RSE: Pređimo na drugo pitanje, na Bosnu i Hercegovinu. Ova zemlja je potrošila godinu dana bez vlade. Kako Bosna može postati funkcionalna država?

Riker: Mislim da je važno da ljude u Bosni i Hercegovini slušaju njihovi lideri. Oni su izabrani da vladaju, da donesu funkcionalnost Bosni i Hercegovini. Znate, prošlo je skoro 25 godina od Dejtonskog sporazuma koji je donio mir u apsolutno strašnoj situaciji. Mislim da ljudi zaboravljaju koliko je rat u Bosni bio užasan. Tamo, zaista u srcu Evrope, imali ste užasan rat, imali ste toliko mnogo mrtvih, toliko mnogo zvjerstava, masovni egzodus i migracije. Našli smo put do mira preko dejtonskog procesa i sada 25 godina kasnije zaista je vrijeme da se ide napred i napravi funkcionalnija država. To je obaveza lidera u Bosni i Hercegovini, svih njih. Svakako je to ono što SAD podržavaju i želimo da radimo s našim evropskim partnerima u promovisanju te ideje.

RSE: Upravo ste spomenuli Dejtonski sporazum i, kao što ste rekli, to je bio veliki američki doprinos miru. Kako komentarišete pozive da se promijeni?

Riker: Dejtonski sporazum je sproveden kako bi donio mir, da se okonča taj užasan rat. On nikada nije bio zamišljen kao trajno rješenje. Ono što nam je potrebno jeste volja svih strana u Bosni i Hercegovini da se razmotri šta se može uraditi ne samo da zemlja bude funkcionalnija, već da ponudi više stabilnosti, više bezbjednosti, više prosperiteta. To je opet nešto što ljudi žele i mislimo da je napredovanje u reformama koje podstiče međunarodna zajednica, da se iskoriste dobra volja i podrška koje Bosna i Hercegovina ima od toliko mnogo prijatelja i partnera, odbacujući maligne uticaje koji bi voljeli da vide poremećaje u regionu. To je važan korak. I na to je fokusirana naša diplomatija.

Ruski uticaj zabrinjava

RSE: Gospodin Palmer je prošle nedjelje izjavio da bi izostanak odluke za Sjevernu Makedoniju i Albaniju mogao otvoriti vrata Rusiji. Da li ste zabrinuti?

Riker: Mislim da je upravo to razlog za zabrinutost. Vidjeli smo maligni uticaj i ranije u smislu kako je to uticalo na stvari u regionu. Znate kako, ove države su se jasno izjasnile da je pravac u kome žele da idu Zapad. Oni su dio Evrope i žele da budu dio institucija i organizacija koje čine Evropu i koje će im omogućiti veći napredak i veću koheziju. Ostvarili su veliki napredak u prevazilaženju razlika sa svojim susjedima. To je prvi korak u sprovođenju neophodnih reformi kako bi se pripremili za otvaranje pristupnih pregovora, za šta će svakako trebati vremena, kako se na kom poglavlju bude radilo. Ali, to je pozitivan proces i verujemo da zaslužuju pozitivan odgovor nakon što su učinili sve ono što se od njih tražilo u ispunjavanju kriterijuma neophodnih kako bi nastavili dalje.

RSE: Po vašem mišljenju, gdje je ruski uticaj najveći u regionu?

Riker: To je stvar toga kako drugi ljudi žele da gledaju na to. Rusija je država koja ima odnose u regionu, i mi to priznajemo. Naravno, i mi želimo da imamo bolje odnose sa Rusijom. Bio sam u Moskvi i probao da razgovaram sa kolegama tamo o načinima na koje možemo graditi naš odnos. Dosta je prepreka na tom putu, jedna od najočiglednijih prepreka, najšire gledano, jeste ruski maligni uticaj u Ukrajini, gde je Rusija izvršila invaziju na zemlju, okupirala je i nastavila sa žestokim ratom u istočnom dijelu Ukrajine. Poginulo je na hiljade ljudi, Rusija je u sklopu Minskog procesa preuzela svoje obaveze.

Ono što mi želimo da vidimo je da Rusija nađe način kako bi krenula dalje i ispunila te obaveze. Cijenu za postupke svoje Vlade plaćaju Rusi, ali svakako je Ukrajina ta vrsta malignog uticaja koji ne želimo da vidimo u drugim dijelovima Evrope, a svakako ne na Zapadnom Balkanu.

Jeftin novac i posebni kineski zahtjevi

RSE: Šta je sa kineskim uticajem na Balkanu?

Riker: Kina je takođe izazov, strateški konkurent koji dolazi u zemlje nudeći često jeftin novac, zajmove, a onda dolazi sa posebnim zahtjevima. Mi svim svojim prijateljima i partnerima kažemo da moraju biti oprezni sa tim gde ih to dovodi kada govorimo o tehnologiji, infrastrukturi, pitanju 5G tehnologije, kakvu budućnost žele da imaju kada govorimo o infrastrukturi njihove moderne tehnologije, mogućnosti da države prikupljaju podatke, šta to znači za budućnost.

Mi dijelimo sa prijateljima i partnerima zabrinutost koju smo imali u našoj zemlji i sugerisali da je važno da se o tome razmišlja vrlo pažljivo kako se ide naprijed. To je zato što mi vidimo da zemlje Zapadnog Balkana žele da budu dio Zapada, dio Evrope i da su preduzele korake da u periodu od mnogo godina, dekada zapravo, da se više integrišu, približe evropskim partnerima. Mi to želimo da podržimo.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar