Migranti kao dio tajnog projekta

Migranti kao dio tajnog projekta

Piše: Edin Subašić

Notorna je činjenica da Srbija i Crna Gora organizirano uhodavaju i ubrzavaju migrantske rute iz Bugarske i Grčke preko svog područja i sprovode kolone očajnika u Bosnu i Hercegovinu te da u tome učestvuju i policijske snage, i sigurnosne službe, i krijumčari ljudima kojima su vlasti za ovaj posao dale odriješene ruke.

Međutim, i BiH ima nekoliko sasvim provedivih mogućnosti da zaustavi drastičan i nekontroliran priliv migranata preko istočne državne granice, prenosi Al Jaeera Balkans.

O mogućim taktikama protiv ilegalnih migracija se posljednjih sedmica i mjeseci govori, predlaže, a zatim se i neobično lako odustaje od njih nakon što se predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik potpuno nesuvislim argumentima usprotivi prijedlozima koji imaju punu zakonsku osnovu.

Ovo je već situacija za pitanje – šta Dodik (ne) želi postići tim opstruktivnim ponašanjem u vezi s migrantskom krizom i zašto mu ostali akteri vlasti to dopuštaju te kakve su krajnje namjere i jednih i drugih?

Granična policija BiH, MUP, državne agencije

Granična policija je odavno morala biti na državnoj granici u pojačanom sastavu. Ovo je zakonska obaveza Granične policije BiH, a aktuelna situacija potpuno opravdava preraspoređivanje graničnih policajaca sa manje ugroženih dijelova granice i aerodroma na istočnu crtu.

Bar privremeno.

Takva opcija je ograničenog dometa, jer se već kod pokušaja planiranja pokazalo da u Graničnoj policiji BiH nedostaje veliki broj policajaca, odnosno da je i redovni sastav nepopunjen. Takvo stanje vlada već godinama pa je ovdje tema za istraživanje – zašto Granična policija BiH nije ranije popunjena, budući da je problem masovnih migracija aktuelan već pune četiri godine?

Ipak, i sa nepotpunim sastavom Granična policija BiH bi mogla dio ljudstva prebaciti na dijelove granice koji su najčešće na migrantskim rutama.

Redovni sastav policije MUP-a Republike Srpske mogao bi poduzeti isti manevar – preusmjeriti dio ljudstva sa mirnijih područja iz unutrašnjosti RS u pogranično područje. Ovakvu mogućnost i ministar MUP-a Republike Srpske Dragan Lukač i Milorad Dodik kategorički odbacuju.

Indikativna je žustrina s kojom zvaničnici [bh. entiteta] Republike Srpske odbijaju sarađivati na ovom poslu na bilo koji način. A ovih dana je postalo jasno i zašto – MUP Republike Srpske je na sasvim drugačijem zadatku. Naime, policajci duž Podrinja i istočne Hercegovine ne samo da ne sprječavaju ulazak migranata, nego prihvataju grupe i ekspresno ih poprate do administrativne crte entiteta Federacije BiH i čini se da je time njihov cilj postignut – Federacija BiH se svakodnevno dodatno opterećuje novim sigurnosnim i humanitarnim balastom što sadrži opasne krajnje namjere.

U domenu policijskog djelovanja na istočnoj granici BiH uz MUP Republike Srpske bi se mogli na osnovu sporazuma o međuentitetskoj saradnji angažirati i policajci iz Federacije BiH, kao kod rada na kriminalnim slučajevima i to kao pojačanje. Također, prije nekoliko dana ministar sigurnosti Dragan Mektić predlagao je da na granicu izađu i policajci državnih policijskih agencija (SIPA i DKPT), što je također zakonska mogućnost obzirom na njihove ingerencije na cijeloj teritoriji BiH.

To kao i podizanje fizičkih prepreka od žice ili angažiranje Frontexa (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu) Dodik je redovno odbijao i blokirao u Predsjedništvu BiH. Posebno je bio decidan po pitanju angažiranja vojske.

Nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH predsjedavajući Milorad Dodik potvrdio je da nije prihvatio inicijativu da se duž granice Bosne i Hercegovine rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH da štite granicu od migranata.

Oružane snage BiH jesu nadležne da štite granicu

"Tu odluku neće moći donijeti. Oružane snage nemaju tu nadležnost. A osim toga, kao srpski član Predsjedništva BiH, ne mogu da prihvatim da se vojska raspoređuje na granici sa Srbijom", rekao je Dodik.

U ovome leži jedna neistina, ali i suština Dodikove opstrukcije.

Što se tiče nadležnosti vojske u Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH Član 4 kaže da su "zadaci Oružanih snaga učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma".

Nesporno je da bi raspoređivanje na granicu bilo u funkciji kolektivne sigurnosti (kao što su akcije pri požarima i poplavama koje Predsjedništvo BiH automatski odobrava), a činjenica da je među migrantima dosad otkriveno pet Afganistanaca povezanih sa ekstremističkim grupama pokriva i dio odredbe o "borbi protiv terorizma".

Ovo je posredno potvrdila i ministrica odbrane Marina Pendeš poručivši iz Brisela sa sastanka predstavnika zemalja NATO-a i partnera u misijama da "...vojska nema zapovijed vrhovne komande za djelovanje". A činjenica je da su spremni za djelovanje.

U pograničnom pojasu na stalnim lokacijama već su raspoređena tri bataljona Oružanih snaga BiH (Bijeljina, Goražde, Bileća) čiji raspored uz granicu uopće nije slučajan. Ovi bataljoni u kratkom roku po potrebi ili radi smjene ljudstva mogu biti ojačani iz jedinica lociranih u drugom pojasu po dubini teritorije BiH (Orašje, Živinice, Sarajevo, Čapljina). Dakle, sasvim je jasno da su Oružane snage BiH spremne odgovoriti zadatku.

Naravno, ni na kakve represivne akcije vojske prema migrantima niko nije ni pomislio. Tu bi se moglo raditi jedino o ispomoći graničnim policajcima pri patroliranju, osmatranju i pokrivanju neuralgičnih tačaka privremenim punktovima.

Vojska bi svojim prisustvom i upozorenjima odvraćala migrantske grupe od kretanja i prelaska u BiH, mogli bi pravovremeno alarmirati policijske snage ovlaštene za postupanje, osmatrati iz zraka helikopterskim preletima, inžinjerijske jedinice bi mogle postaviti fizičke zapreke na ilegalnim stazama i seoskim/šumskim putevima.

Dakle, uključenjem vojske moguće je odmah angažirati 2-3 hiljade vojnika i provesti jedan spektar mjera za koje Granična policija BiH trenutno nema snaga ni tehnike. Ali, izgleda da na nivou politike različitim snagama nije u interesu poduzimanje efikasnih mjera.

A što se tiče Dodikove populističke brige za to da se na Drinu između "dvije srpske države" ne postavi nikakva vojska zaista se radi samo o prikrivanju namjere da se spriječi bilo koja efikasna antimigracijska mjera. Ali, izgleda da su tu ne radi samo o Dodiku i srpskoj politici.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar