Razgovarao: Faruk Vele

Šokiran sam negiranjem genocida u Srebrenici. Protiv toga se mora boriti, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Radiosarajevo.ba predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), sudija Carmel Agius.

Sa sudijom Agiusom smo razgovarali u povodu njegove prve posjete Sarajevu nakon preuzimanja dužnosti predsjednika Mehanizma, gdje će učestvovati na konferenciji “Stop genocidu i negiranju holokausta”.

Sudija koje je predsjedavao Žalbenim vijećem koje je donijelo historijsku pravosnažnu presudu u slučaju "Prlić i ostali",  a od 2010. je bio na čelu žalbenih vijeća i u postupcima protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, Tharcissea Renzahoa, Vlastimira Đorđevića, za naš portal otvoreno govori o negiranju genocida u Srebrenici, o ulozi nekih visokih zvaničnika u tome, te opasnostima takve prakse po mir u regionu.

Također, odgovara na pitanja o Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, te se osvrće na ostavštinu Tribunala, odnosno Mehanizma, ali i rad domaćeg pravosuđa u regionu.

Radiosarajevo.ba: Ovo je Vaša prva posjeta Sarajevu otkad ste preuzeli dužnost predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika MKSJ-a. Koji je povod vaše posjete?

AGIUS: Ovo je zaista moja prva posjeta Sarajevu nakon što sam 19. januara 2019. preuzeo dužnost predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam).

 Veoma mi je drago što sam ponovo u ovom lijepom gradu, koji me je u prošlosti dočekao s velikim gostoprimstvom, i ovdje sam, zajedno s tužiocem i sekretarom Mehanizma, da bih učestvovao u Četvrtoj međunarodnoj konferenciji pod nazivom “Stop genocidu i negiranju holokausta”, koju organizuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa u Bosni i Hercegovini.

Smatram da je ovo veoma značajan događaj s obzirom na temu konferencije, koja je posebno relevantna u ovom trenutku u regionu, i radujem se što ću održati jedan od najvažnijih govora. Ponovo ću doći u Bosnu i Hercegovinu 11. jula, povodom komemoracije genocida u Srebrenici.

Radiosarajevo.ba: Kakav je vaš stav u vezi s negiranjem međunarodno priznatih presuda i poricanjem genocida?

AGIUS: Itekako sam svjestan da će, nažalost, uvijek biti onih koji će se odlučiti da negiraju ili da dovedu u pitanje ove presude i činjenice koje su u njima utvrđene. Naime, izgleda da svaki genocid, koji je kao takav priznat od strane međunarodnih sudova, sudija, pravnika, kao i od strane historičara i drugih, podliježe pokušajima minimiziranja, prikrivanja i negiranja tih zločina.

Iako znam da takvo negiranje i revizionizam postoje, još uvijek sam veoma šokiran svaki put kad čujem za neki novi primjer. To je izuzetno opasan fenomen koji namjerno eksploatišu oni koji nastoje da ostvare korist od podijeljenog društva.

U vezi s događajima u Srebrenici, u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma je više puta utvrđeno da se u Srebrenici u julu 1995. desio genocid. Ove presude su rezultat dugogodišnjih detaljnih istraga i analize, prvostepenih i žalbenih postupaka vođenih na pravičan i transparentan način, tokom kojih su i tužilaštvo i odbrana izveli dokaze i tokom kojih je saslušano stotine, ako ne i hiljade, svjedoka, uključujući žrtve i forenzičke vještake, i tokom kojih je ispitano hiljade dokaza.

Nadalje, činjenicu da se u Srebrenici desio genocid potvrdio je i Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija (MSP). I pored toga se, međutim, nastavlja sistematsko negiranje genocida.

Duboko me zabrinjava to što i ovdje, u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, 25 godina nakon počinjenih zločina, i dalje postoji kultura upornog negiranja genocida. To se javlja u mnogim oblicima i posebno je prisutno u političkom diskursu, medijima, zakonodavstvu i obrazovnom sistemu. U ovom trenutku se čak čini da neki lideri i neki sektori društva ulažu zajedničke napore kako bi aktivno iskoristili to negiranje. Protiv toga se mora boriti.

Prihvatanje istine o onome što se desilo je ključno za svako društvo koje želi da razumije sebe i događaje iz prošlosti, i koje istinski želi da ide naprijed. Negiranje i revizionizam ne ugrožavaju samo osjećaj pravde za žrtve, njihove porodice i društva u kojima žive, nego i demokratiju i pravne procese u širem smislu. Mislim da je to u regionu trenutno najveća prijetnja pomirenju i dugotrajnom miru. Borba protiv negiranja nije samo bitka za pravdu nego je od presudnog značaja za bezbjednu, mirnu i naprednu budućnost.

Kompletan intervju porčitajte OVDJE.