U sklopu obilježavanja 34. godišnjice od zločina u Prijedoru i dolini Sane, u Memorijalnom centru u Kamičanima održana je komemoracija i dzenaza ubijenima

Sve je spremno za kolektivnu šehidsku dženazu i ukop posmrtnih ostataka pet žrtava ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane 1992.

Ukopom posmrtnih ostataka deset žrtava u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari završeno je obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN-a Srebrenica.

Još njih deset, među 8.372 žrtve genocida u Srebrenici, danas će nakon tri decenije pronaći smiraj u zemlji koju su im zločinci pokušali uskratiti skrivajući njihove posmrtne ostatke u masovnim grobnicama.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović poručio je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu da sjećanje na genocid u Srebrenici nije samo čin odavanja počasti žrtvama nego trajna vjerska, moralna i nacionalna obaveza čuvanja istine, upozorivši da zaborav otvara prostor ponavljanju zla i da je prevencija genocida odgovornost svakog pojedinca, porodice i institucije.

Kolona vozila s posmrtnim ostacima deset žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine zaustavila se danas kod zgrade Predsjedništva BiH, gdje su brojni članovi porodica, građani i predstavnici vlasti odali počast žrtvama.

U nevesinjskim selima Kljuna i Sopilja u subotu i nedjelju, 27. i 28. lipnja, bit će obilježena 34. godišnjica zločina nad Bošnjacima Nevesinja.

Izraelske vlasti i sigurnosne snage namjerno su ciljale palestinsku djecu, što je rezultiralo genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u Pojasu Gaze, dok su na okupiranoj Zapadnoj obali počinjeni ratni zločini, navodi se u izvještaju Neovisne međunarodne istražne komisije Ujedinjenih nacija objavljenom u utorak.

Navršava se 101 godina od genocida nad Bošnjacima u Šahovićima kod Bijelog Polja u Crnoj Gori, o kojem se gotovo stoljeće šutjelo. Na današnji dan 1924. godine, u mirnodopskim okolnostima, blizu 2.000 pravoslavaca iz Bijelog Polja i Kolašina ubilo je i protjeralo cjelokupno muslimansko stanovništvo iz Šahovića. Zvanična istraga nikada nije provedena, a broj žrtava, prema različitim izvorima, kreće se između 100 i 1.200.