Turski sukobi u BiH | Vlada USK pod pritiskom da ugasi "Gulenove škole" u Bihaću? (Video)

  • Husein Rošić, premijer USK (FOto: Moj USK)
  • Husein Rošić, premijer USK (FOto: Moj USK)

Sudeći po posljednjim informacijama, sukob iz Republike Turske koji je kulminirao nakon pokušaja vojnog puča u toj zemlji u julu 2016. godine, ozbiljno se prelijeva u Bosnu i Hercegovinu, piše bh. informativni servis INS.

Lov na "gulenovce"

Nakon što su bh. mediji nedavno objavili da je otvoren lov na "gulenovce" u BiH, sve više turskih državljana, koji su proteklih godina živjeli u BiH, a turske vlasti ih smatraju sljedbenicima Fetullaha Gulena i samim tim teroristima, koji žive u strahu od hapšenja i izručenja u domovinu. Tamo bi se vjerovatno suočili sa suđenjima. 

Posebno je to upadljivo nakon kontroverzne operacije na Kosovu i hapšenja šestorice turskih državljana, što je ozbiljno narušilo odnose dvije zemlje.

Premijer Turske Binali Yildirim je tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini u razgovoru sa predstavnicima medija u našoj zemlji "ukazao je na opasnost od terorističke organizacije FETO, koja stoji iza pokušaja puča u Turskoj u julu 2016. godine". Yildirim je istakao kako je" FETO teroristička organizacija koja djeluje u 160 zemalja svijeta, uključujući i zemlje Balkana".

Međutim,  Apelaciono vijeće Suda BiH je ovih dana odbilo da izruči tursku državljanku Humeyre Gokcen (25), jer nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke "budući djelo zbog kojeg se traži izručenje ne predstavlja krivično djelo prema krivičnom zakonodavstvu BiH".

"Avaz" piše da je u ovom trenutku desetine turskih državljana koji žive u BiH pod lupom sigurnosnih i policijskih agencija BiH, jer su "stigli zahtjevi za njihovo izručenje".

Dolazak Erdogana

U međuvremenu, ponovo je otvorena priča o turskim školama i univerzitetima koji se dovode u navodnu vezu Gulenom koji se nalazi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sve se, pak, stavlja u kontekst skorog dolaska turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u zvaničnu posjetu našoj zemlji.

Pojedini mediji su ovih dana objavili da je ministar obrazovanja Kantona Sarajevo Elvir Kazazović, navodno, naredio zatvaranje Internacionalne škole na Ilidži. Vijest je, istina, ubrzo povućena, dok se Ministarstvo nije zvanično oglasilo o ovom pitanju.

Turska državna agencija Anadolija objavila je početkom aprila da su nakon pokušaja državnog udara u Turskoj, obrazovne ustanove "Bosna Sema" u Bosni i Hercegovini "započele kampanju brisanja svakog traga povezanosti s vođom FETO-a Fetullahom Gulenom", pa su tako krajem 2016. godine ove ustanove navodno promijenile vlasnika i postale američke obrazovne institucije pod imenom “Global Education”, a nedavno je, kako su naveli, uslijedila i nova vlasnička transakcija...

No, korak dalje su otišli u Unsko-sanskom kantonu.

Naime, Vlada Unsko-sanskog kantona na jučer održanoj 184. sjednici razmatrala je Izvještaj o radu komisije za rješavanje statusa Tursko-bosanskog koledža, Međunarodne osnove škole Bihać i vrtića "Pupoljak".

Vlada je zatražila da Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u roku od mjesec dana izvrši "nadzor nad zakonitošću rada ovih ustanova".

Upućeni podsjećaju da se početak djelovanja ovih ustanova u USK vezuje za 1997. godinu. Tada je potpisan Protokol o saradnji USK i SEMA škola iz Istanbula koja, navodno, više i ne postoji.

"Uvodom u dostupnu dokumentaciju utvrđeno je Protokol o saradnji u većem broju članova je prekršen", navodi se u Izvještaju Komisije, koja predlaže Vladi USK da "hitno reagira" kako bi sačuvala opstanak škole kao takve, "dugoročnim kvalitetnim rješavanjem statusa osnivača ovih ustanova".

Zanimljivo, Komisija je od Ambasade Republike Turske zvanično obaviještena da su sva pitanja obrazovnih institucija izvan te zemlje u ingerenciji Direkcije Maarif te preporučuju, nakon provedenog nadzora, da se u rješavanje uključe i predstavnici Maarifa

Šta će uraditi Vlada USK

O ovom pitanju nakon sjednice u četvrtak govorio je i sam premijer Husein Rošić, potvrđujući da će Vlada USK možda čak staviti van snage Protokol koji se veže za rad spomenutih obrazovnih ustanova.

"Drago mi je da Komisija napravila informaciju po preporuci Vlade USK, jer je evidentno da su u nekoliko institucija kršeni pozitivni zakonski propisi. Tu je učinjena šteta kantonu. Da na spominjemo Katolički školski centar, imamo problem sa Tursko-bosanskim koledžom. Komisija je utvrdila niz nepravilnosti. Prije svega kršenje odredaba samog Protokola o sradanji, između tadašnjeg predstavnika USK, gospodina Veladžića i predstavnika SEMA škola. Oni su dali određene smjernice, šta bi mi trebali. Mi smo takvu informaciju primili k znanju i donijeli određene zaključke u kojima obavezujemo resorno ministarstvo da u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, prije svega, izvrši upravni nadzor, da utvrdi zakonitost ili opravdanost svih tih izvještaja koje je Komisija nama prezentirala, utvrđenih nepravilnosti. Da formiramo Komisiju u kojoj će po članu 8. Protokola biti predstavnici Vlade i spomenutih škola. Radi se o dvije škole, vrtiću i koledžu. Da se krene u izmjene i dopune samog Protokola", naveo je, uz ostalo, Rošić.

Dalje Rošić je rekao da je frapantno da objekt koji je spomenutim školama dodijeljen na korištenje uopće nije u vlasništvu kantona, te "da tadašnji potpisnik nije mogao Protokol potpisati".

"Još je frapantnije da taj objekt nije vlasništvo Grada Bihaća. Skupština kantona je unazad 10 do 15 godina donijela odluke gdje je sve objekte upisala kao imovinu kantona, ostao je objekt koji se vodi kao Đački dom i objekt Đački dom u Borićima. Vi znate da je Grad Bihać prije nekoliko dana donio odluku da isti proda. Ministarstvo treba da utvrdi sve te činjenice, kao bi mi mogli postupiti. Mi po Ustavu kontroliramo nastavno-načni proces i općenito odvijanje procesa izdavanje diploma koje moraju biti usklađene za pozitivim zakonskim propisima...  Nakon toga ćemo prema osnivaču ići s izmjenama određenih oduka i vidjet ćemo da li ćemo  ići u izmjene i dopune Protokola ili ćemo isti staviti van snage, jer vidite da ima elemente koji graniče sa zakonom", zaključio je Rošić.

Sve ovo, naravno,  otvara i pitanje suvereniteta,  te da li će bh. institucije podleći raznim pritiscima, ma odakle oni dolazili, ili će, valjda bi tako trebalo, raditi u skladu sa bh. zakonima. Ni po babi ni po stričevima.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar