Njemačka kancelarka Angela Merkel će danas u Parizu razgovarati sa Emmanuelom Macronom, predsjednikom Francuske o reformi Evropske unije. Dva najmoćnija evropska lidera se sastaju nakon nekoliko mjeseci izbornih turbulencija, prvo u Francuskoj, a potom i u Njemačkoj.

Velika su očekivanja u Evropskoj uniji od partnerstva Merkel i Macrona, lidera za koje se smatra da su brana pred rastućim populizmom. Mnogi i na Balkanu polažu nade u francusko-njemačko partnerstvo kao motor reformi i budućeg ulaska u Evropsku uniju. O tome smo, između ostalog razgovarali sa Michaelom Martensom, dopisnikom uglednog Frankfurter Allgemeine Zeitunga za jugoistočnu Evropu i Tursku, prenosi NICK.

NICK: Da li će Merkel, obzirom na okolnosti pod kojima je dobila četvrti mandat, uopće imati želje i volje da se bavi Balkanom?

Balkan godinama nije u vrhu prioriteta za Merkel. Njen glavni savjetnik za vanjsku politiku Christoph Heusgen je otišao na poziciju u njemačku misiju u UN. Kao što mnogi na Balkanu znaju on je veoma dobro poznavao regiju i bio u kontaktu sa mnogim političarima. Njegov nasljednik je Jan Hecker i, u koliko znam, nema isti interes ni znanje. Naučio je nešto više 2015. kada je koordinirao njemačku politiku prema migracijama i izbjeglicama. Dakle, ne očekujem jači focus Njemačke na Balkan narednih godina. Ali, Merkel razumije važnost regije I postoje inicijative poput Berlinskog procesa putem kojih pokazuje to razumjevanje, barem djelomično.

NICK: Koliko će uspon desničara u Njemačkoj, Italiji, utjecati na politiku EU prema Balkanu i BiH?

Možda je rano govoriti šta će se dešvati u Italiji, ali generalni ksenofobija AfD u Njemačkoj nije samo usmjerena prema Bliskom istoku, nego i protiv Balkana. Iako je većina negodovanja usmjerena prema Azijatima, oni nevjeruju ni zemljama sa Balkana, posebno BiH, Kosovu i Albaniji gdje je većina muslimanskog stanovništva. Ali, s druge strane, oni su opozicija i ne upravljaju vanjskom politikom. Oni mogu i to čine, trovati atmosferu u Bundestagu.

NICK: Da li je i koliko novi šef diplomatije Heiko Mass upoznat sa situacijom u BiH?

On nije upoznat sa situacijom u bilo kojoj stranoj zemlji, jer se nikada nije bavio time. Vjerujem da se može reći da počinje sa poslom sa najmanjim predznanjem u njemačkoj postratnoj historiji, poput recimo Guido Westerwellea. Na drugoj strani, smatra se da je pametan i da brzo uči. Može se osloniti na odlične stručnjake koje ima u ministarstvu vanjskih poslova, kao što je Christrian Hellbach, čelnik divizije za Balkan i Tursku. On radio u nekoliko balkanski država, u Beogradu, a potom i kao ambasador u Sarajevu. Oženjen je srpkinjom i razumije regiju veoma dobro. Neće upasti u igre koje lokalni političari znaju igrati sa strancima.

NICK: Može li Francuska, umjesto Njemačke sada preuzeti tu lidersku ulogu u okviru Berlinskog procesa?

Premalo znam o Macronovoj vanjskoj politici da bi odgovorio na ovo pitanje, ali mi se čini da je njegov prioritet reforma Evropske unije, zajedno sa Njemačkom .

NICK: Kako komentirate novu EU politiku proširenja i da li mislite da će BiH ikada postati članica EU, ako prije nje to postane Srbija? Posebno ako vidimo kako se Hrvatska ponaša i na koji način, preko bosanskog HDZ blokira i usporava procese?

Imam dojam da niko neće ući u EU sa Balkan narednih deset godina, iako je nezahvalno davati dugoročne prognoze. Sad je čini mi se prioritet riješiti spor Grčke i Makedonije oko imena, i uvesti Makedoniju u NATO i tako pomoćo proevropsku vladu tamo. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, pesimističan sam, ali situacija u BiH nije tako loša kao što neki novinari i paničari oslikavaju, kaže Martens za NICK.