Nijedna država na svijetu nije ustrojena kao što je ustrojena Bosna i Hercegovina, koja je mogla biti država triju naroda i ostalih, a imamo tri nacionalne države bez ostalih, iako to niko ne želi naglas reći, rezignirano je zaključio Zlatko Dizdarević, ugledni sarajevski novinar, diplomat i publicist, dugogodišnji kolumnist Novoga lista, govoreći  na tribini održanoj u riječkoj Gradskoj vijećnici povodom Dana neovisnosti BiH.

– Volio bih da imamo više razloga za zadovoljstvo, ali moram priznati da smo danas daleko od onog što smo sanjali prije 26 godina, na početku rata, iako smo tada malo toga sanjali, jer smo bili zbunjeni kada je počelo granatiranje – prisjetio se Dizdarević.

BiH svoj Dan nezavisnosti slavi 1. marta, u spomen na referendum održan na taj dan 1992. godine, kada su se građani BiH izjašnjavali o nezavisnosti.

Iako je velika većina onih koji su tada izašli na referendum podržali neovisnost BiH, bosanski Srbi bojkotirali su referendum.

Podjela zemlje

– Već tada je bilo jasno da na referendumu ne učestvuju svi građani i da je to početak podjele zemlje – kazao je Dizdarević u Rijeci.

Iako je rat davno završio, BiH više ne postoji kao jedinstvena država. Dizdarević je bio optimist sve do 2006. godine, do kada je mislio da će se stvari mijenjati nabolje, no onda su stvari „otklizale“ u drugom smjeru.

– BiH danas svjedočimo sustavnom uništavanju svih veza između entiteta, svega što nam je zajedničko. Naš se identitet gura na marginu gdje postaje predmet sprdnje, a već smo se naviknuli da naša himna nema teksta, jer se naši zastupnici o tome ne mogu dogovoriti. Naši zastupnici u parlamentu ne bi se mogli dogovoriti ni o tome koji je danas dan, jer im to nije u interesu i jer jedan dio zastupnika ne želi dogovor ni o čemu – objašnjavao je Dizdarević kako funkcionira današnja BiH.

Prema njegovim riječima, na djelu je namjerno marginaliziranje onih koji znaju, a potenciranje onih koji nisu dorasli, a sve u cilju održavanja aktualne oligarhije u BiH.

Jedan od najuglednijih analitičara na ovim prostorima nije optimist ni kada je riječ o politici Evropske unije prema BiH. Čini mu se da Evropa ne zna što bi s BiH, naslućujući da su evropski birokrati možda odlučili BiH „pustiti niz vodu“, jer je to jedina opcija koju dosad nisu probali.

Kritički se osvrnuo i na nedavno objavljenu strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan.

– BiH je  glamurozno predala Evropskoj komisiji odgovore na upitnik Europske komisije, na temelju kojih bi BiH trebala postati kandidatkinja za EU. Dok je Hrvatskoj za sastavljanje tih odgovora svojedobno trebalo četiri mjeseca, BiH je to radila godinu i pol – kazao je Dizdarević, podvlačeći da će se Evropa početi baviti Bosnom i Hercegovinom tek kad BiH postane evropski problem, što danas nije.

Evropi je, prema njegovom mišljenju, trenutno puno veći problem Srbija i Kosovo, pa čak i Makedonija.

– Sve dok ne postanemo problem, živjet ćemo u permanentnoj krizi – zaključuje Dizdarević.

Najveći poraz

No ključni problem BiH je, kako je rekao, što većina zvaničnika u BiH ne žele da BiH ide prema EU, jer EU znači zakonitost, red i pravila, a u EU, kako je rekao, oni bi morali biti u zatvoru.

– Zato se u BiH sva politika uvijek vodi logikom dva protiv jednoga, uz stalnu proizvodnja sukoba i animoziteta, što vodi u homogenizaciju – analizira Dizdarević, koji kaže da se danas u BiH „rastakanje države“, i to na svim poljima, počelo smatrati potpuno normalnim.

Pa, ipak, kako kaže, najveći poraz osjeća kada se prisjeti svoja dva sina, za koje, uprkos „najboljim školama“, u BiH nije bilo posla.

– Morali su napustiti BiH, kao i hiljade njihovih vršnjaka, što je naš najveći poraz – priznaje Dizdarević.

Okupljenima se obratio i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine za Grad Rijeku Mensur Ferhatović, pozdravivši gradonačelnika Vojka Obersnela, „prijatelja svih manjina, pogotovo bošnjačke“.