Piše: Faruk Vele

Nakon teške bolesti u Splitu je preminuo novinar, pisac i redatelj Predrag Lucić, javili su hrvatski elektronski mediji.

Lucić je rođen 1964. godine u Splitu. Jedan je od osnivača i kreatora splitskog satiričko-političkog dvotjednika Feral Tribune, a pokrenuo je i uređivao i Feralovu biblioteku.

Od ljeta 2009. u riječkom "Novom listu" pisao je dnevnu kolumnu pod naslovom "Trafika". Pjesničke, prozne i dramske tekstove objavljivao u časopisima "Fantom slobode", "Ars", "Sarajevske sveske" i "Naše pismo". Bio je član Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog centra P.E.N.-a.

Od 2007. zajedno je s Borisom Dežulovićem nastupao je u pjesničkom kabareu "Melodije Bljeska i Oluje".

Ono što je posebno važno da zna bh. javnost, Lucić je bio, zajedno sa Ivanom Lovrenovićem, jedan od urednika „Stenograma o podjeli Bosne“, objavljenih 2005. godine. Suha faktografija "Stenograma" je "prvorazredno povijesno vrelo" koj sadrži "karakteristične misli i programatske ideje hrvatskih gospodara života i smrti o takozvanom bosanskom pitanju", pisao je Milorad Krstulović.

Kada se 2005. godine autor ovih redaka susreo sa Lucićem u Mostaru, on je šeretski, u duhu prepoznatljivog splitskog duha, na "Stenogramima" napisao zanimljivu posvetu:

"Za dr. Tuđmana, odsutnog". 

Lucićeva posveta na knjizi "Stenogrami o podjeli Bosne"

"Stenogrami" su nastali od prijepisa prijeratnih, ratnih i poslijeratnih službenih razgovora Franje Tuđmana sa saradnicima, oni su zajednički projekt Feral Tribunea, sarajevskih Dana i Fondacije Heinrich Böll, koji na više od hiljadu stranica nude autentičan uvid u mehanizam stvaranja hrvatske državne politike prema našoj državi i njezinim narodima.

Politike čijim se posljedicama nedavno bavio Haški tribunal, donoseći pravosnažnu presudu u postupku šestorici bivših vođa Herceg-Bosne, hrvatske paradržave u BiH – a to su Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, redom konačno osuđeni na visoke zatvorske kazne zbog ratnih zločina.

Ti dokumenti su bili i ostali, ne samo važan dokaz Tribunala, već i ključan izvor za bh. novinare koji su se podrobnije bavili pitanjem tzv. Herceg-Bosne, sve do nedavne presude u Hagu, bezmalo naš priručnik.

Zato su, uprkos svim tuđmanima ili danas kolindama, ljudi poput Lucića bili i ostali nada, ne samo za novinarstvo na ovim prostorima, već i da nije sve izgubljno i da vjera u bolji život na ovim prostorima itekako ima utemeljenje. Uprkos svemu. Neka mu je slava!