Dehumanizacija je prvi korak ka nasilju. Samo onda kada nismo sposobni da se suosjećamo, da druge doživimo kao svoju braću, kao ljude, mi možemo počiniti zlo prema njima. Ako drugima želimo ono što želimo sebi nema prostora za ratove i sukobe, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović na konferenciji o Muslimanskoj solidarnosti u Bakuu, prenosi Anadolija.

Kavazović boravi u dvodnevnoj posjeti Azerbejdžanu na poziv šejhu-l-islama Hadži Allahshukur Hummat Pasha-zade, poglavara Muslimanskog kavkaskog odbora.

Danas je reis učestvovao u radu međunarodne konferencije u azerbejdžanskom glavnom gradu Bakuu. Konferencija je organizovana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Alijeva koji je prisustvovao njenom otvaranju. Ovo je ujedno i završna manifestacija „Godine islamske solidarnosti“ u sklopu koje je organizovano više međunarodnih konferencija i drugih aktivnosti brojnih vladinih i nevladinih organizacija širom svijeta.

U obraćanju prisutnima Kavazović je kazao da dolazi iz zemlje i naroda koji su devedesetih godina prošlog stoljeća osjetili šta znači odsustvo ljudske solidarnosti nekih koji su mogli spriječiti zlo, ali to nisu željeli.

"U tim teškim vremenima mi smo se također osvjedočili da je savjest našeg svijeta, njegovog Istoka kao i Zapada, itekako živa među brojnim dobrim ljudima, ali da ona jako teško dolazi do izražaja u centrima moći i odlučivanja. Milioni 'običnih' ljudi bez obzira na vjeru i naciju solidarisali su se sa bosanskim narodom, slali su svoju pomoć i dizali svoj glas", rekao je Kavazović u obraćanju prisutnima.

To iskustvo i spoznaja, rekao je, nas ustvari dovodi do najveće dileme za sve nas, do pitanja kako osigurati da se dobro koje je tu među nama, i koje nekada i ne primjećujemo, materijalizira kroz institucionalne odluke i politike.

"Zato ja čestitam predsjedniku Alijevu, narodu i ulemi Azerbejdžana koji su pitanje muslimanske solidarnosti podigli na najviši nivo državničkog odlučivanja, čineći upravo to. Rat u Bosni je pokazao da je ummet živ i mi smo osjetili tu muslimansku solidarnost koja je prelazila sve granice etničkih i mezhebskih razlika koje danas opterećuju muslimane. Taj duh je živ i danas. Jedino što nedostaje jeste da elite čuju svoj narod, tu tihu većinu muslimana, da čuju i poruke plemenitog Poslanika, a.s. koji nas je podučavao da smo mi kao jedno tijelo i da nas treba da boli svaka patnja našeg brata kao što nas boli svaki dio našeg tijela", poručio je Kavazović.

Prema njegovim riječima, solidarnost se ne može postići bez empatije i samilosti, a milosti nema mjesta ako se u srca uvuče mržnja.

"Zato je prvi korak za sve ljude, a za Mustafin ummet posebno, da stanu na put ideologijama koje raspiruju mržnju. Dehumanizacija je prvi korak ka nasilju. Samo onda kada nismo sposobni da se suosjećamo, da druge doživimo kao svoju braću, kao ljude, mi možemo počiniti zlo prema njima. Ako drugima želimo ono što želimo sebi nema prostora za ratove i sukobe", pojasnio je reis Kavazović i dodao:

"Zato mi u Bosni ljubomorno čuvamo naše islamsko iskustvo tolerantnog i otvorenog islama sraslog sa evropskim podnebljem i njegovom kulturom. To bi bila i moja poruka sa ovog skupa. Probudimo dobro u nama, stanimo na put mržnji koja nas razdire i koja nas udaljava od naše ljudskosti čineći nas nesposobnim za suosjećanje i solidarnost sa drugima. Pretočimo te vrijednosti naše vjere u projekte i politike koje će otvoriti vrata dijalogu, razumijevanju i toleranciji."

Na ulemi ummeta je, istakao je, da ne odustaje od tih vrijednosti i da ih revnosno zagovara. Kavazović je naglasio da solidarnosti nema bez odricanja, bez oprosta i spremnosti da se prvi učini dobro.

"Zato bih, na kraju da zamolim Uzvišenog da nama okupljenim na ovome mjestu da snage da budemo prvi koji će pružiti ruku oprosta i pomoći drugima, da zbliži naša srca i da još jednom nagradi naše domaćine koji su nas na ovom hajru okupili", dodao je reis Kavazović.

Jučer je Kavazović sa šejhu-l-islamom Allahshukur Pasha-zadehom i drugim učesnicima konferencije obišao spomen-mezarje žrtvama sukoba devedesetih godina poznatim i kao Crni januar.