Birači u Njemačkoj, njih 61,5 miliona,danas će na parlamentarnim izborima birati novi saziv parlamenta (Bundestaga). Aktuelna kancelarka Angela Merkel utrkuje se za četvrti mandat na čelu njemačke vlade, a uspjeh na izborima očekuje i radikalna desnica u toj zemlji.

U 299 izbornih jedinica bira se 598 zastupnika parlamenta, a birači će uporedo birati parlamentarnog zastupnika iz svoje regije na otvorenim listama, ali i dati glas političkoj partiji koju podržavaju.

Bit će to 19. federalni izbori u Njemačkoj za čiju provedbu je zaduženo blizu 650.000 ljudi na 73.500 biračkih mjesta, prenosi Anadolija.

U izbornoj utrci učestvuju 42 političke stranke i ukupno 4.828 kandidata.

U jeku rasta populizma i radikalnodesničarskih retorika u Evropi, danas se s posebnom pažnjom čeka rezultat koji će ostvariti radikalna partija Alternativa za Njemačku (AfD) koja se nada dvocifrenom postotku glasova i skok na poziciju treće najjače političke opcije u njemačkom parlamentu.

Ankete daju prednost kršćanskom savezu CDU/CSU

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da koalicija vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske Kršćansko-socijalne unije (CSU) ima podršku između 36 i 38 posto birača.

VEZANI TEKST >>>Je li Merkel ugrožena?|Raste podrška za Schulza na društvenim medijima, sljedbenici AfD-a najaktivniji

Na drugom mjestu je Socijaldemokratska partija (SPD), a slijedi radikalna desnica AfD. Sličnu podršku uoči izbora uživaju Ljevičarska partija i Slobodna demokratska partija (FDP). Partiju Zeleni podržava između sedam i devet posto birača.

Sve ukazuje na to da će savez CDU/CSU izvojevati izbornu pobjedu i imati nekoliko opcija da formira koalicionu vladu. U prvom redu se očekuje koaliranje sa partijama FDP i Zeleni, a u slučaju da te dvije partije ne budu imale dostatne kapacitete u parlamentu, moguća je i velika koalicija sa SPD-om.

U svim tim opcijama čelnica CDU-a bi četvrti put mogla sjesti u fotelju kancelara njemačke vlade.

Iz saveza CDU/CSU su ranije odbacili mogućnost koaliranja sa AfD-om i Ljevičarskom partijom.

Manji izgledi su da SPD, Ljevičarska partija i Zeleni osvoje dovoljno glasova za formiranje koalicione vlade bez kršćanskog saveza.

U slučaju da se ostvare predviđanja anketa i AfD postane treća politička opcija u parlamentu, a vladu formira velika koalicija CDU/CSU i SPD, prvi put bi u historiji opoziciju Njemačke vodila radikalna desnica. Brojni analitičari već ukazuju da bi to moglo narušiti imidž te zemlje.

Aktuelna kancelarka Merkel je na čelo njemačke vlade došla na prijevremenim izborima 2005. godine. Koalicioni partneri u vladi su se mijenjali, ali Merkel je ostala na čelu vlade u kojoj je koalicioni partner trenutno SPD, ujedno i najveći oponent na nedjeljnim izborima.