U mostarskom Centru za kulturu sinoć je promovirana knjiga „Reload – Zlatna knjiga, priče iz života“ novinara i pisca Akifa Agića.

U prepunoj sali  u Mostaru o knjizi su, pored autora, govorili ratni reporter Mirsad Sinanović i novinar i urednik Faruk Vele, a moderatorica promocije je bila dr. Semina Ajvaz, šefica Odsjeka za komunikologiju na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Agić, po zanimanju arhitekta, a po opredjeljenju zaljubljenik u ljude, istinu i život, odlučio se na štampanje ove knjige koja je svojevrsni dnevnik u vremenu zla. No u njoj su uz patnju i stradanje zabilježene priče o dobrim ljudima,poput zemlje u kojoj su.

Rat ga je uveo u novinarstvo u kojem je svojim izvještajima razbijao medijsku blokadu Gornjeg Vakufa i Prozora, te budio nadu mnogima koji nisu vjerovali da će doživjeti njegov kraj.

„Pisanje je bila jedna potreba koja se pojavila u onom ružnom periodu kada su se neki uvukli što nisu znali, neki su se uvukli što nisu smjeli, tako da su morale izlaziti nove informacije koje bi pomogle svemu što se dešavalo“, kaže autor, prenio je portal Mostarski.ba

Iako ga je život udaljio od novinarstva nikada nije prestao tragati za istinom.

„Onaj period koji smo prošli mi mora se nastaviti traganjem za istinom, ja sada intenzivno radim puno više nego onda traganjem za istinom“, dodaje.

Jer, baš kao što je u ovoj knjizi pretočio faktografski događaje koji su obilježili ne samo njegov nego živote mnogih u ovoj zemlji, Agić kaže da je istina jedino što ga vuče na traganje za njom i ljudima koji su ovoj zemlji osigurali mir, ali i osvjetlali obraz.

Akif Agić uspio je da u ovoj knjizi oživi svoje reportaže koje je slao iz ratnog doba i ono što nije mogao da pošalje u redakcije Radija Sarajevo i Televizije Sarajevo. Agić je i sam proživljavao granatiranja Gornjeg Vakufa, te je samim tim kroz ovu knjigu pokazao i približio dešavanja, koje mediji nisu uspjeli predočiti javnosti.

„Zlatna knjiga je srž mog rada kojeg ja činim u svom arhivu od ‘80. i ‘90. godina do današnjih dana. Ona čini jednu istinsku srž sa svim što se dešavalo sa mnogo emocije, suza, te je obuhvatila dosta toga- prijeratni život, ratni i poslijeratni”, kaže Agić. Naglašava kako ona šalje poruke da BiH uz sva stradanja i strahove, ima i mnoštvo ljepota u kojima možemo uživati”.

Promotor Mirsad Sinanović istakao je da je ovo knjiga koja je ostavila veliki utisak na njega.

„Nigdje nisam vidio više vjere u bosanskohercegovačkog čovjeka koji prolazi pored mnogih iskušenja i opasnosti, a iz njih izlazi s osjećanjem ponosa“, kazao je Sinanović.

Prema njegovim riječima, Agić je napisao "nestvarnu ili više nego stvarnu knjigu".

Faruk Vele je dodao da je Akif Agić svjedok jedna strašne historije koja je zadesila njegov grad i našu domovinu. On je, kaže Vele, bio glas patriota, ali nije bio glas mržnje, čak ni tokom najvećih stradanja Gorenjg Vakufa 1993. Godine.

 „Mi ovdje trebamo govoriti i o herojima koji nikome nisu trebali. Zato ja želim odati ovdje poštovanje  fra Janku Ljubosu, Zvonimiru Fontani, Borisu Matešiću i drugim znanim i neznanim junacima, o kojima piše Agić, a koji su na razne načine stradali dižući glas protiv sukoba Armije RBiH i HVO-a, odnosno regularnih snaga Hrvatske vojske, koja je napadala naše gradove“, iskatao je Vele.

Upzorio je da je ideologija koja je povela rat Hrvatske protiv BiH, to jeste HVO-a i HV-a protiv Armije RBiH i danas živa.

„Njene manifestacije vidimo i danas kada ovdje svjedočimo obilježavanju godišnjice tzv. Herceg-Bosne, gdje iz Kosače ponovo, kako kažu, s ponosom govore o tome, gdje se promoviraju knjige ratnog zločinca Jadranka Prlića... Sve u osvit presude upravo "Prliću i ostalima" za stvaranje tzv. Herceg-Bosne. A za to vrijeme hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović optužuje bezmalo sve Bošnjake za radikalizam. Mi ne zanemarujemo opasnosti devijantih tumačenja islama, ali u ovom slučaju to očito treba biti poluga za ostvarenje ciljeva, i u Mostaru i u Vakufu, koji nisu ostvareni oružjem. A upravo ono što danas radi ISIL, mi smo imali prije 24-25 godina u Mostaru i Vakufu u režiji HVO i HV-a, dakle,  urbicid, rušenja, otmice i nevjerovatna mučenja i zločine“, kazao je Vele.

Akif Agić rođen je 1964. godine u Gornjem Vakufu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju a Arhitektonski fakultet završava u Sarajevu. Početkom devedesetih godina počinje aktivno da piše o političkom i sigurnosnom stanju u Jugoslaviji. Objavio je više od 1000 radio-televizijskih izvještaja.