Ove godine se obilježava sto godina od rođenja Ismeta Alajbegovića Šerbe, bosanskohercegovačkog virtuoza na harmonici, vrsnog poznavaoca sevdalinke i narodnog muzičkog naslijeđa.

Alajbegović je rođen 1925. godine u Sarajevu. Još dok je bio dječak od devet godina, otac mu je kupio harmoniku. U predratnim godinama, Šerbo je svirao na teferičima i sijelima po Sarajevu, gdje je 1937. godine upoznao Zaima Imamovića i tako je krenula njihova saradnja koja će trajati decenijama poslije, prenosi Odgovor.

Prvi javni nastup imao je 1938. godine u Zenici, na zabavi sportskog društva „Soko“ prateći pjevača zabavnih pjesama Mehu Sefića. Period rata provodi svirajući po sarajevskim kafanama, te kao vojnik Treće sandžačke brigade. Potom prelazi u kulturno-umjetničku četu Šeste armije gdje ostaje profesionalno sve do 1947. godine.

Počeci sa Zaimom Imamovićem
Od početka djelovanja Radio Sarajeva, 10. aprila 1945. godine, svakodnevno nastupa uživo u radijskom programu, prateći prvu generaciju vokalnih solista Radio Sarajeva i svirajući harmoniku u duetu sa Zaimom Imamovićem.

„S harmonikom obišao cijeli svijet, muzicirajući sa najznačajnijim jugoslovenskim imenima narodne muzike. Šesnaest puta svirao je predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, a u nekoliko navrata bio gost u privatnim posjetama Titu na Brijunima, svirajući samo za njegovu dušu“, stoji u bilješci Fondacije Sevdah o Šerbi.

Osim sa Zaimom Imamovićem, svirao je u duetu sa Miloradom Todorovićem, Jovicom Petkovićem (s kojim je, godinama kasnije, naizmjenično rukovodio Narodnim orkestrom Radiotelevizije Sarajevo), Mustafom Krilićem.

Čovjek zaslužan za uspjeh brojnih zvijezda
O Šerbi za portal !Odgovor govori Damir Galijašević, etnomuzikolog, direktor Fondacije Sevdah, koji i sam na harmonici prati današnje izvođače sevdalinki.

„U godini koju ispraćamo posebnu pažnju posvetili smo Ismetu Alajbegoviću Šerbi povodom stogodišnjice njegovog rođenja. Producirali smo dva koncerta sa sevdalinkama koje su sačuvane do danas zahvaljujući Šerbi i njegovim autorskim pjesmama, održali okrugli sto u kojem smo prikazali Šerbu iz naučno-istraživačkog ugla mlađe generacije istraživača i čuli brojna svjedočanstva njegovih savremenika, priredili nekoliko programa za bh. medije, ali i spremili za objavljivanje njegovu rukopisnu ostavštinu, sačinjenu od notnih zapisa njegovih kompozicija, te veliki broj fotografija, novinskih intervjua i drugih svjedočanstava o Šerbinom dobu iz bogatog arhivskog fonda Fondacije“, kazao je Galijašević.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.