Piše: Muamer Tanović 

“Bez ikakve sumnje, Kremlj je imao plan za Balkan u slučaju pobjede u Ukrajini ‘za tri dana’ i ovaj scenarij zasigurno nije bio nešto što bi poželjele proeuropske demokratske snage. Planirano je bilo prekrojavanje Balkana, a proruski politički aktivisti su trebali imati primarnu ulogu u tome. Uspješna obrana Ukrajine zaustavila je implementaciju ruskog ekspanzionističkog plana i natjerala Putina da ga prilagodi neočekivanim okolnostima”, rekla je u razgovoru za Al Jazeeru Uljana Bah, suosnivačica Balkansko-ukrajinske mreže za saradnju, prenosi Al Jazeera Balkans.

Bah je za naš medij govorila o odnosu zemalja Zapadnog Balkana prema ratu u Ukrajini, ali i o vezi ruske invazije na svoju zemlju i političke situacije u našoj regiji, čija je stabilnost nakon februara prošle godine i masovnog upada ruske vojske u Ukrajinu, dodatno ugrožena.

Kao neko ko je dobro upoznat sa prilikama na Balkanu, možete li ocijeniti koliko je ruska invazija na Balkan promijenila političku sliku u ovoj regiji i na koji način? Pod tim najviše mislim na Srbiju, BiH i Crnu Goru, zemlje u kojima je, manje ili više, izražen ruski uticaj.

– Nije tajna da Rusija odavno i u kontinuitetu različitim sredstvima utječe na politiku na Zapadnom Balkanu. Prije svega, to su financijska i politička potpora podobnim političkim strankama i pojedincima, propagandne i dezinformacijske kampanje kroz medije pod njihovom kontroloma te korištenje energetskih resursa kao poluge utjecaja. Krajnji cilj tih napora je osnaživanje ruskog i slabljenje zapadnog utjecaja u regiji, a u zadnje vrijeme i na podsticanja konflikata.

Najočitiji primjer djelovanja Rusije u regionu je Srbija, ruski dugogodišnji i tradicionalni saveznik. Rusija financijskom i političkom podupire vladajuću Srpsku naprednu stranku, a istovremeno aktivno surađuje i sa desničarima. U Bosni i Hercegovini. Rusija je uključena u potporu političkim subjektima i pojedincima, poput entiteta Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika, koji je poznat po otvorenim proruskim stavovima. U Crnoj Gori Rusija podržava oporbene stranke i političare, te je uključena u dezinformacijske i propagandne kampanje čiji je cilj podrivanje prozapadnog stava zemlje.

Kako opisujete lojalnost Srbije i općenito većeg dijela srpskog naroda Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu?

– Situacija koja se vidi u Srbiji je u stvari tragedija jedne države, koja je bez i jednog ispaljenog metka, potpala je pod okupaciju druge države – Rusije. Bez obzira na tvrdnje srpskih dužnosnika da oni čuvaju interese Srbije, očito je da se tu radi isključivo o obrani interesa Rusiji. Umjesto da Srbija ide putem približavanja Europi i progresivnom svijetu, u zadnjih nekoliko mjeseci ona se otvoreno svrstala u red sa anticivilizacijskim ruskim satelitima poput Bjelorusije. Biće veoma zanimljivo jednog dana istražiti slučaj Srbije kao jedan od primjera razornog utjecaja hibridnog rata koji Rusija vodi u drugim zemljama.

Hoće li se Srbija distancirati od ruske agresije na Ukrajinu? Tačnije, s obzirom na jak ruski uticaj i ekonomske korijene koje je Moskva pustila u Srbiji, može li to Vučić uopšte učiniti, uprkos jakom pritisku Zapada?

– Ukoliko zanemarimo činjenicu da Vučić nikada nije otvoreno odbio podršku Zapada i pridruživanje EU, trenutno nema naznaka koje bi ukazivale da se Srbija predvođena Vučićem na bilo koji način udaljava od Rusije. Tu, usred Europe, Rusija je napravila neku vrstu svog sjedišta i stvorila snažnu mrežu agenture koja djeluje na različitim nivoima, uključujući donošenje političkih odluka. Ne postoji niti jedan mehanizam u političkom establišmentu Srbije koji je izoliran od ruskih interesa. Dok se takva situacija ne promijeni, ne vjerujem da će doći do bilo kakvog progresa u smislu zbližavanja Srbije sa EU, niti u distanciranju od Rusije. Trenutno, ruski agenti aktivno rade na tome da dovedu Srbiju u poziciju u kojoj neće biti puta unazad, kao što je naprimjer odbijanje međunarodnog prijedloga za Kosovo. Uskoro ćemo saznati da li je vlast u Srbiji u stanju da pruži otpor ovakvim ruskim manipulacijama.

U posljednje vrijeme se mnogo govori o regrutaciji grupe Wagner po Srbiji. Imate li vi neke podatke o tome?

– Od decembra prošle mediji u regionu pišu da je grupa Wagner prisutna u Srbiji. Svoje prisustvo u Srbiji su potvrdili i sami Wagnerovci na njihovom Telegram kanalu. Ove tvrdnje dodatno potvrđuju murali koje se pojavljuju u Beogradu, a i informacije o njihovom aktivnom radu na regrutiranju građana Srbije za rat protiv Ukrajine. Postoje i video dokazi o Srbima koji sada ratuju u Ukrajini. Međutim, odlazak Srba na ratište u Ukrajini nije nova stvar. Dvadesetak ih je osuđeno u Srbije na uvjetne kazne zbog odlaska na strana ratišta, a samo je pitanje da li su i njih Wagnerovci regrutirali ili neka druga ruska organizacija.

Naravno da je ovaj slučaj neophodno istražiti i time bi se trebalo pozabaviti tužilaštvo Srbije. Međutim, tužilaštvo ignorira sve informacije vezane za Grupu Wagner pa su čak odbacili krivičnu prijavu Grupe Oktobar protiv Wagnera. I onda se postavlja pitanje, pod čijim je uticajem tužilaštvo da zatvara oči na takav alarmantan slučaj i šta se tu pokušava sakriti nevođenjem istrage.

Plašite li se da bi se ta regrutacija mogla proširiti i na druge zemlje naše regije u kojima vladaju proruski stavovi?

– Ruska vojska je u Ukrajini u velikom problemu zbog nedostatka vojnika. Još su prethodni ratovi u kojim je učestvovala Ruska Federacija pokazali da očuvanje ljudskih života, pa čak i svojih vojnika uopće nije prioritet. Na ukrajinskom frontu ruski gubici su ogromni i pokušavaju se nadoknaditi regrutirajući “živo meso” sa svih strana, pa čak i zatvorenike. Imajući sve to u vidu, ne sumnjam da je ilegalna ragrutacija stranih građana već proširena na druge zemlje u kojima je politička situacija takva da dozvoljava takve, zakonima zabranjene aktivnosti. Nažalost, Bosna i Hercegovina, Crna Gora kao i Srbija su pogodno tle za ruske vojne potrebe. Veliko je pitanje da li vlade ovih država imaju hrabrosti i snage da aktiviraju mehanizme zaštite protiv takog uplitanja, pogotovo kad su svjesni da se većina regrutiranih građana neće vratiti živi.

Ako u obzir uzmemo ionako složenu situaciju u BiH i Crnoj Gori, može li maligni ruski uticaj dovesti do nekog radikalnog scenarija, pa čak i sukoba u tim zemljama?

– Zbog gubitaka na frontu u Ukrajini, Rusija je aktivirala sve poluge hibridnog rata, kako u Ukrajini, tako i u trećim zemljama, a posebno na Balkanu. Rusiji bi najviše odgovarao konflikt na Balkanu jer se nadaju da bi tada skrenuli fokus zapadnih partnera i usporiti podršku Ukrajini, a tada bi dobili dobru poziciju za moguću trgovinu sa Zapadom za račun mira na Balkanu. Svjedoci smo manipulacija sa “međuetničkim tenzijama” na Kosovu, u BiH, Crnoj Gori, pa čak nedavno i u Sjevernoj Makedoniji. Sva ta dešavanja se rade po istoj strategiji, koju su Rusi pokušavali i u Ukrajini, kada su raspaljivali narativ o tenzijama između rusko i ukrajinsko jezičkog stanovništva. Za očekivati je da će ruski politički pijuni na Balkanu pomagati Rusima u ostvarenju njihovih ciljeva, što uključuje raspaljivanje konflikta. Situacije u BiH i Crnoj Gori sada su jako opasne i pogodne za izbijanje unutarnjih sukoba, a Rusija će to sigurno iskoristiti u ostvarivanju svojih interesa.