Tri desetljeća diplomatskih odnosa BiH i Katara: Oslonac u ratu, podrška u miru

  • Emir Katara šejh Tamim bin Hamad al-Thani prilikom posjete BiH
  • Šejh Hamad bin Khalifa al-Thani prilikom prve posjete BiH u junu 1998. (Foto: Fehim Demir/EPA)
  • Emir Katara šejh Tamim bin Hamad al-Thani prilikom posjete BiH
  • Emir Katara šejh Tamim bin Hamad al-Thani prilikom posjete BiH
  • Katarani su u proljeće 1998. donirali 20 oklopnih transportera i izvršili obuku 120 vojnika i oficira
  • Katarani su u proljeće 1998. donirali 20 oklopnih transportera i izvršili obuku 120 vojnika i oficira
  • Rah. Alija Izetbegović u posjeti Generalštabu Vojske Katara povodom učešća Qatara u programu "Opremi i obući"
  • Emir Katara odlikuje prvog ambasadora BiH u Kataru Nusreta Čančara orednom za zasluge nakon završene misije

Piše: Faruk Vele

Na današnji dan prije 30 godina, 22. januara 1993. godine, Republika Bosna i Hercegovina uspostavila je diplomatske odnose sa Državom Katar. Mada je zvanična Doha priznala suverenu i nezavisnu Republiku BiH u oktobru 1992. godine, uspostava diplomatskih odnosa dvije zemlje predstavljala je početak snažne podrške odbrani Bosne i Hercegovine i njezinim građanima na humanitarnom planu, ali drugim poljima života.

Svjedočanstvo te podrške nude brojni medijski izvještaji iz tog vremena, kako oni domaćih, tako i međunarodnih medija, ali i stavovi nekadašnjih istaknutih zvaničnika BiH sa kojima smo razgovarali.

- Snažan oslonac tokom agresije na BiH -

Kada je u augustu 1995. godine delegacija Vlade R/F Bosne i Hercegovine, koju je predvodio dr Haris Silajdžić posjetila Katar na poziv Nj. V. emira Države Katar šeika Hamada Bin Khalife Al Thanija, oca današnjeg vladara Katara, šeika Tamim Bin Hamada Al Thanija, sarajevsko „Oslobođenje“ (do kojeg smo došli posredstvom digitalnog arhiva Mediacentra Sarajevo) prenijelo tekst pod naslovom „Stižu nafta i lijekovi“. Emir Države Katar je tada lično primio bosansku delegaciju u kojoj je bio i tadašnji državni ministar, akademik Enes Karić.

"Tom prilikom premijer je prenio pozdrave predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića katarskom suverenu. Naši ministri su imali odvojene razgovore sa resornim ministrima u Vladi Katara, kojoj su ponuđeni brojni projekti za angažovanje bosanskih preduzeća u Kataru, te za izgradnju naselja za izbjeglice i za sponzoriranje obrazovnih institucija. Emir Katara, pokazujući posebno interesovanje za humanitarnu situaciju, donio je odluku da se u Bosnu i Hercegovinu odmah uputi veća količina nafte. Takođe je zdravstvu naše zemlje odmah dodijeljena pomoć od 10 tona kvalitetnih lijekova", saopćeno je tada.

Ova posjeta bila je, pokazat će se, kamen temeljac još snažnijih veza dvije prijateljske i bratske zemlje. Istog mjeseca Katar je „iskazao spremnost za izgradnju i modernizaciju cestovne infrastrukture, izbjegličkih naselja i osiguranju nafte za BiH“. Na tome, jasno, nije ostalo.

Zvanična Doha će kasnije angažirano učestvovati u svim forumima koji su trebali da dovedu do jedinstvene podrške islamskih zemalja nepravedno napadnutoj BiH u očuvanju njezine državnosti i suverenosti. O tome svjedoči informacija da je u ljeto 1995., i to prilikom prve posjete emira Al Thanija jednoj stranoj zemlji nakon preuzuimanja vlasti, odnosno susreta s ondašnjim kraljom Fahdom u Saudijskoj Arabiji razgovarano upravo o situaciji u RBiH „u duhu deklaracije Kontaktne grupe Organizacije islamske saradnje (OIC)“.

Alija Izetbegovic u posjeti Generalstabu Vojske Katara povodom uscesca Qatara - Opremi i obuci 3 (2).jpg - Tri desetljeća diplomatskih odnosa BiH i Katara: Oslonac u ratu, podrška u miru
Alija Izetbegović u posjeti Generalštabu Vojske Katara povodom učešća Qatara 

Katar će tako djelovati u gotovo svim aktivnostima arapskih i drugih islamskih zemalja s ciljem, prije svega, naroužavanja Armije RBiH i pomoći bh. građanima, nadasve Bošnjacima na kojim je u to vrijeme vršen genocid.

- Kako su islamske zamlje "zaprepastile svijet" -

Javnosti u BiH nije dovoljno poznato da su u julu 1995. godine svjetske agencije prenosile da je Organizacija islamske konferencije (OIC) „zaprepastila svijet“ odlukom o jednostranom proglašavanju embarga na uvoz oružja u BiH - nevažećim, te objavila da planira Armiji RBiH osigurati vojnu pomoć.

Uz članove Kontakt grupe OIC-a: Tursku, Saudijsku Arabiju, Iran, Egipat, Maleziju, Maroko, Pakistan i Senegal, važnu ulogu igrao je upravo Katar.

„Nijedan od zvaničnika prisutnih na sastanku, u koji su bili uključeni predstavnici Bangladeša, Indonezije, Jordana i Katara, nije otkrio neke detalje o tome gdje će se oružje nabaviti i kojim će kanalima biti otpremljeno. Bili su nijemi i na pitanje kada će početi slanje naoružanja, rekavši samo da to sve zavisi od „zahtjeva“ Armije RBiH“, prenijele su svjetske agencije 15. septembra 1995.

Kada se vrati mir – govorili su članovi OIC-a - naredno pitanje bit će balans moći.

„Želimo da Vlada BiH bude dovoljno jaka za odupiranje Srbima, koji imaju ogromne zalihe oružja“, smatrali su predstavnici OIC-a.

Tadašnji ministar vanjskih poslova RBiH i ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN) Muhamed Šaćirbegović, koji je potvrdio da je Bosna i Hercegovina od OIC-a tražila oružje, naglasio je tom prilikom da je gorljiva želja njegove vlade da pregovorima dođe do mira „a ne da uvuče OIC radi produženja rata“. Ipak, dodao je on, „Bosna i Hercegovina mora izgraditi svoj vojni potencijal ako želi održati mir za kojim čezne i mi ćemo se morati osloniti na nacije koje nas brane“.

S naglaskom na zvaničnu Dohu, Sacirbegović nam o tim događajima 28 godina kasnije govori:

„Katar je pružio i diplomatsku i materijalnu potporu za BiH, uključujući i onu u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kroz program 'Obuči i opremi' za vojsku BiH, kao dio obveza preuzetih u Daytonu...“.

Čovjek koji je otvorio prvu Ambasadu BiH u Kataru je Nusret Čančar, koji je na dužnosti ambasadora u Dohi bio od 1995. do 2000. godine.

„Mi obilježavamo tačno 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, a priznanje BiH se desilo ranije, u oktobru 1992. Ja sam ambasadu BiH u Kataru otvorio 18. januara 1995. godine. Vidite, Katar se trudio da u odnosima sa BiH bude na neki način lider i podstrekač i za druge, mnogo moćnije i bogatije zemlje arapskog svijeta. Ne treba zaboraviti njihovu permanentnu pomoć tokom agresije i rata u BiH. Zatim podršku naših interesa u međunarodnim tijelima, posebno ujedinjenim narodima i Organizacije islamske saradnje (OIC) koja je bila permanentna i koju su oni servisirali finansijski“, govori nam ambasador Čančar.

Drugi bivši ambasador BiH u Kataru Husein Panjeta, koji je na dužnost u Dohi stupio predajom akreditiva u junu 2022. godine, svojevremeno je podsjetio da je emir Države Katara, Nj. V. šeik Hamad Bin Khalifa Al Tnani bio među prvim od arapskih državnika koji je posjetio BiH nakon agresije, a potom i u julu 2010. godine. Šest 18 godina nakon prve i šest godina nakon druge posjete, BiH je pohodio i njegov sin, današnji emir Države Katar, šeik Tamim bin Hamad Al Thani. On je januara 2016. godine dočekan u Sarajevu uz najviše počasti.

Vidljivo je da se Katar se u Bosni i Hercegovini angažirao i nakon prestanka sukoba i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Katar je dobru saradnju sa BiH želio i vizibilno pokazati. Tadašnji ministar vanjskih poslova Katara Hamed Bin Jassim Al Thani je želio biti prvi ministar neke arapske zemlje koji dolazi u zvaničnu bilateralnu posjetu nakon Daytona. To se zbilja desilo! On je 8. januara 1996. sletio na Aerodrom Sarajevo. To je bila prva zvanična bilateralna posjeta nekog šefa diplomatije iz arapskih zemalja. Oni su htjeli takvu posjetu i na najvišem nivou, te je posjeta emira Katara uslijedila 1. juna 1998. godine. Tom prilikom smo potpisali pet bilateralnih sporazuma i postavili temelja ozbiljnije bilateralne saradnje na ekonomskom planu", naglašava ambasador Čančar.

BiH je zahvalna državi Katar na značajnoj političkoj, ekonomskoj i vojnoj pomoći kroz program "Opremi i obuči", navedeno je 2. jula 1998. u zajedničkom saopštenju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i emira države Katar šeika Hamada Bin Kalife Al Tanija. Tokom posjete delegacije Katara BiH, potpisani su sporazumi o ekonomskoj, privrednoj i tehničkoj saradnji, recipročnoj promociji i zaštiti zajedničkih investicija i civilnom zračnom prometu...

- Pomagali obnovu života -

Doha se čak ni tokom agresije na BiH nije bavila samo „visokom politikom“. Važni su im, kako smo vidjeli, bili i lijekovi, ali i uvjeti u kojima su bili građani, te kultura, sport, vjerski život...

Potvrđuje ovo informacija s proljeća 1995. godine kada je Skupština općine Centar Sarajevo uz pomoć humanitarne organizacije iz Katara „osigurala određena finansijska sredstva za gasifikaciju ovog područja“. U tom ratnom vihoru osigurana su sredstva čak i za izložbe sarajevske Srednje umjetničke škole u gradovima Europe, Amerike, te, naravno, Dohi.

Posredstvom Ministarstva vanjskih poslova BiH, bh. atletičari su već maja 1995. godine iz ratom zahvaćene BiH putovali u Dohu na poziv Atletske federacije Katara. Među pozvanim su bili legendarni Zlatan Saračević, te Derviš Emruli, Nihad Mahmić, Branislav Jajčanin i Elvir Krehmić. Sve troškove za bh. ekspediciju snosili su katarski organizatori. Neposredno nakon rata u Katar je upućeno na liječenje 50 srčanih bolesnika.

Katar je pružao nesebičnu podršku i Islamskoj zajednici te ratna izdanja „Oslobođena“ govore da je tadašnji poglavar Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa ef. Cerić, zajedno s aktuelnim reisu-l-ulemom i bivšim tuzlanskim muftijom, dr. Huseinom ef. Kavazovićem posjećivao Katar na poziv Ministarstva vakufa Katara u ratnom vihoru, gdje su utjecajne ličnosti „upoznavali sa stanjem u BiH“.

„Prije svega, želim reći da je Katar država za ponos Ummeta! Vrlo uređena država, koja ima ciljeve, koja zna gdje ide. Njeno vodstvo je pokazalo i kroz ovo Svjetsko prvenstvo u Kataru da ima ispred sebe ciljeve u budućnosti, da zna šta hoće. To je jedna nama prijateljska država, koja je uvijek pomagala, stajala uz Bosnu i Hercegovinu. S velikom ljubavlju naš pogled je upućen Državi Katar“, kazao je nedavno autoru ovih redaka reisu-l-ulema Kavazović.

- "Haza meshruuna" -

Pored ostalih, posebno se izdvaja katarskih projekt izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke koja je svečano otvorena u januaru 2014. godine. Upravo će emir Al Thani, kao „čovjek naklonjen razvoju i edukaciji“, odigrati ključnu ulogu u realizaciji ovog generacijskog projekta.

Ambasador Panjeta je u tekstu u „Oslobođenju“ 2014. godine opisao kako je tadašnjem emiru Katara ponudio projekat i finansiranja izgradnje GH biblioteke u Sarajevu, a nešto ranije predložio i otvaranje Ambasade Katara u BiH, koja danas uspješno djeluje.

„Na prijemu kod šefa države, nakon uručenja idejnog rješenja projekta, Nj. V. Emir je sa očitom odlučnošću pozdravio izgradnju biblioteke sa riječima: Haza meshruuna (Ovo je naš projekat!). Razgovori su završeni u veoma kratkom roku bez ikakvih dodatnih pitanja. Zadovoljstvo zbog ovog projekta i očigledno prijateljstvo prema našoj zemlji izraženi su u ovoj brzoj odluci o finansijskoj podršci ovom projektu“, pisao je ambasador Panjeta.

Kako je svojevremeno rekao direktor Biblioteke dr. Mustafa Jahić: „Ostat će zauvijek upamćena, za nas historijska rečenica tadašnjeg emira Šejha Hamada bin Khalife Al Thanija: 'Ovo je naš projekt', kada je u Dohi oktobra 2002. godine obećao finansiranje nove izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke.“

Prof. Jahić je tada iznio precizan podatak da je ukupna donacija Države Katar za izgradnju nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu iznosila oko 8.850.000 američkih dolara (USD), odnosno oko 13.000.000 KM.

Katar je svoju naklonost prema BiH pokazao i prilikom poplava 2014. godine i pandemije koronavisursa. Naime, krajem maja 2014. na Međunarodni aerodrom Sarajevo su sletjela tri aviona s pošiljkom pomoći Države Katara područjima pogođenim katastrofalnim poplavama u BiH. Dopremljeno je tada 45 tona pomoći koja je, između ostalog, uključivala lijekove, hranu i opremu za rad na saniranju posljedica poplava. Tačno šest godina kasnije, u maju 2020. godine - iako su se i sami suočavali s desetinama hiljada zaraženih - Katar je bio prva arapska država koja je uputila pomoć BiH. Medicinska pomoć stigla je cargo letom iz Dohe, i to avionom Dreamliner Boeing 787, jednim od najveći koji je stigao u Sarajevo ikada.

- Milionske investicije -

Na ekonomskom planu Katar je, također, ostvario značajne investicije u BiH. Ukupne direktne strane investicije (DSI) iz Katara u BiH, zaključno sa 31. 12. 2021. godine, prema podacima Centralne banke BiH i Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), iznose 139,8 miliona KM (71,5 miliona eura). Treba imati u vidu da su, prema Centralnoj banci BiH (CBBH), podaci o direktnim stranim investicijama iz Katara u BiH dostupni od 2015. godine.

Valja naglasiti da prema podacima FIPA-e, da se prema registraciji bh. sudova ukupna ulaganja iz Katara u BiH od 1994. godine do septembra 2019. godine mogu procijeniti na oko 120 miliona KM ili više od 62 miliona eura (MVTEO pregled od maja 1994 do decembra 2008: 20.000 KM, MVTEO pregled od januara 2009. do decembra 2019: 115,5 miliona KM).

Katarska ulaganja u Bosni i Hercegovini se prvenstveno odnose na ulaganje Al Jazeera Satellite Network i otvaranje regionalne TV stanice Al Jazeera Balkans, navode iz FIPA-e. Prema podacima ove državne agencije, organizacija Katar Alkhaira (Qatar Cherity) je do sada investirala dodatnih oko 65 miliona dolara u Bosni i Hercegovini, što je potvrđeno i iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Direktor ove organizacije Mohamed Ouchan izrazio je spremnost organizacije za ulaganja u sportsku infrastrukturu, kao i ulaganja u oblasti kulture, te rekao da od BiH očekuje konkretne projekte i planove za rekonstrukciju.

- Veliko srce Katara -

Prof. dr. Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva RBiH, prisjeća se da smo „od početka gurali razvoj tih odnosa“ sa Državom Katar.

„Katar je danas jedna od ključnih zemalja za izvoz tečnog gasa. Nijemci su, recimo, za osam mjeseci tamo napravili dodatna postrojenja za proizvodnju tečnog gasa. U energetici su sada u klubu vodećih zemalja koji utječu na energetski svjetski bilans. Oni su napredna zemlja, a naše ponude su dosta skromne. Donacije koje je Katar davao BiH su značajne“, kaže Ganić, dodajući da je i nedavno Svjetsko prvenstvo u nogometu pokazalo „šta ta veoma bogata zemlja može pokazati svijetu“.

Ambasador Sacirbegović, pak, podsjeća da su krajem 1990-tih postojala i veća očekivanja u pogledu ekonomske i trgovinske saradnje sa Katarom, posebno s obzirom na nekoliko posjeta Sarajevu tadašnjeg ministra vanjskih poslova. Postojao je, prisjeća se, i plan da Sarajevo bude evropsko središte za Qatar Airways. Međutim, kako naglašava, budući već duže od dvije decenije nije u diplomatskoj službi BiH, nije mu poznato „zašto određena očekivanja jesu ili nisu ispunjena“.

Prvi bh. ambasador u Kataru Nusret Čančar podsjeća da je Katar danas zemlja koja je s ponajbolji imidžom na međunarodnoj političkoj sceni, kojeg permanentno izgrađuje. Teško ćete, veli, naći manju zemlju s većim političkim utjecajem, što je pokazao i na nedavnom Mundijalu. Ambasador Čančar naglašava da BiH u Kataru ima bezrezervnu podršku. političku, ekonomsku, kulturnu, ljudsku...

"Naš problem svih ovih godina jeste što nismo dovoljno kapacitirani. Institucije države nemaju adekvatan kapacitet kojim bi mogli apsorbirati sve mogućosti koje te bogate, a nama naklonjenije zemlje, poput Katara, pružaju. Pred nama su svakako velike mogućosti u smislu investiranja. Katarani su pokazivali interes da su spremni. Bilo je pokušaja, nešto smo radili. Sve skupa nije dovoljno. Nemamo dovoljno kvalitetnih projekata, inicijativa i kapaciteta. Vidimo u susjedstvu kako se efikasnije i brže radi nego kod nas. U svakom slučaju, mogućosti za vrlo uspješnu saradnju su otvorene i ja vjerujem da će one biti otvorene i ubuduće. Moramo pokazati više ažurnosti, inicijativnosti, inventivnosti, kreativnosti u tim odnosima, a katrska strana će uzvratiti. Inicijativa je, dakle, na nama“, smatra Čančar.

Tri decenije nakon uspostave diplomatskih odnosa odnosi dvije zemlje su se, nesumnjivo, pokazali postojanima. Govoreći nedavno o ovome, ambasador Države Katar i veliki prijatelj BiH Sultan bin Ali Al-Khater je poručio:

"Što se tiče Bosne i Hercegovine, naši odnosi su čvrsti, prijateljski i vežu nas od njene nezavisnosti do danas. Država Katar stajala je sa svojim bosanskim prijateljima u brojnim iskušenjima – tokom poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine i tokom pandemije korone 2019. godine, što je jasan dokaz tog prijateljstva. Država Katar teži ka povećanju obima i raznovrsnosti ekonomske razmjene s Bosnom i Hercegovinom u cilju povećanja bilateralnog bilansa. Učinit ćemo sve za jačanje turizma u oba smjera, s ciljem povećanja saradnje i odnosa u svim oblastima za dobrobit oba prijateljska naroda."

Da, Bosna i Hercegovina je u tri decenije svoje nezavisnosti prošla kroz zaista brojna i teška iskušenja. Danas je jasno da je Država Katar u svim tim iskušenjima bila uz BiH, te da je pokazala svoje veliko srce.

Uz želju i nadu da i BiH bude snažnija, stabilnija i prosperitetnija država. Hvala im!

- Ko su najveći investitori iz Katara? -

Prema FIPA-nim pregledima kompanija sa kapitalom iz Katara, na osnovu registriranog kapitala na sudu za period januar 2009 – decembar 2019, najznačajnije katarske kompanije koje su izvršile registracije/preregistracije su:

AL JAZEERA NETWORK d.o.o. Sarajevo (investitor Al Jazeera Media Network, ukupni registrovani kapital 91.7 miliona KM); RAZVOJ I NAPREDAK d.o.o. Sarajevo (Humanitarna organizacija "Katar Alkhaira-Qatar Charity"); Abumansur-International d.o.o. Sarajevo (A. Rahman Ali A Al-Ghanim); ALREEM DEVELOPMENT COMPANY d.o.o. Sarajevo (Al-Abdulghani, Ali Abdulla A N, Doha); Al Hammadi d.o.o. Visoko (Hamad Ali A Q Al-Hammadi); Qatar Land Trading d.o.o. Visoko (Ahmad Nasser I M Al-Fadala); Qatari International Company d.o.o. Visoko (Issa Ahmad M Y Al-Mohamadi); Luxury Properties International Company L.L.C. d.o.o. Visoko (Ibrahim Ahmad Y Almalki); IMC company d.o.o. Visoko (Ali Khalifa A A Al-Kubaisi); OASIS TRADING COMPANY d.o.o. Visoko (suosnivači tri fizička lica iz Dohe). U 2021. u okviru registra (bizreg) sa kapitalom preko dva miliona KM navedena je i kompanija SKI-Rostovo" d.o.o. Bugojno (Dejhan Yousef i AL SHAABI COMPANY d.o.o. Bugojno).

(Izvor: AA)

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar