Zašto Brisel šuti na Milanovićevo destabiliziranje BiH

Zašto Brisel šuti na Milanovićevo destabiliziranje BiH

Izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koje iznova potiču nove političke tenzije u susjednoj Bosni i Hercegovini za sada prolaze bez reakcije Evropske unije, premda je službeni Brisel u sličnim slučajevima veoma ažuran, naročito nakon ruske agresije na Ukrajinu krajem februara. Za Evropsku uniju od ključne je važnosti stabilnost njenog jugoistočnog susjedstva, a Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, na Bled Strategic Forumu krajem prošlog mjeseca rekla je da stabilnost Zapadnog Balkana znači “evropsku stabilnost”.

Skoro 30 godina nakon samostalnosti i krvavog rata, ključne političke partije nisu postigle politički konsenzus niti oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, niti oko njene vanjske politike, zbog čega se zemlja smatra jednom od najkrhkijih demokratija na Zapadnom Balkanu, držeći oko tri i po miliona građana u konstantnom strahu od obnavljanja sukoba, koji su devedesetih godina odnijeli 100.000 ljudskih života.

Predsjednik, secesionista, izdajnik…

Član državnog Predsjedništva i de facto čelnik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, glavni ruski saveznik na Zapadnom Balkanu, ne taji svoju secesionističku politiku, kao ni blisku povezanost s Moskvom. U junu je održan sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i Dodika u Sankt Peterburgu. “Samo čekam da se odnosi u svijetu poklope i odmah ću proglasiti nezavisnost RS-a“, rekao je Dodik u intervjuu za komercijalnu televiziju iz Banja Luke, unoseći novi nemir od izbijanja sukoba.
Šef Hrvatske, članice Evropske unije i NATO-a, takvog Dodika ipak uzima za glavnog “hrvatskog saveznika“ u Bosni i Hercegovini. Milanović je kritizirao službeni Beograd zbog srbijanske optužnice protiv hrvatskih pilota za smrt civila u akciji “Oluja” 1995. godine, bojeći se da bi to moglo narušiti odnose “između Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini … Dodik je hrvatski saveznik u Bosni i Hercegovini. To moramo shvatiti i tako se ponašati. Ovo kvari relativno dobre odnose Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini.“

Milanović, bivši socijaldemokrata, danas glasni populista, s političkim putem kojim je na sličan način prošao i čelnik bosanskih Srba, vrlo se glasno usprotivio i kada se govorilo da bi Dodik, nakon američkih sankcija zbog secesionističke politike i povezanosti s Moskvom, mogao doći i pod sankcije Evropske unije: “Ako netko iz Hrvatske bude glasao za te sankcije, on je za mene izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću.”

‘Ne treba se miješati u rat u Ukrajini’

Šef hrvatske države više je puta u ovoj godini ponovio da Dodik nije problem u Bosni i Hercegovini: “Nama je RS, odnosno Dodik, partner u ovim previranjima. Tko to ne razumije – ili ne razumije, ili je pokvaren“.

Premda je Hrvatska članica Evropske unije i NATO-a, Milanovićev odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu također vrlo često ne prati politiku zapadnih saveznika. Rekao je da rat u Ukrajini nije rat u koji bi se Hrvatska trebala miješati, dok je od hrvatske Vlade tražio da proširenje NATO-a sa Švedskom i Finskom uslove izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kako to traži vladajuća Hrvatska demokratska zajednica.

Službeni Brisel nije reagirao ni kada je najviši hrvatskih politički vrh 2017. godine odbacio pravomoćne presude Međunarodnog suda u Hagu bivšim čelnicima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini tokom sukoba s Armijom Bosne i Hrecegovine 1993. i 1994. godine.

Podrška presuđenim ratnim zločincima

The Guardian je tada objavio tekst o hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću kao prvom čelniku neke evropske vlade koji podržava osuđenog ratnog zločinca. Utjecajni njemački sedmičnik Der Spiegel također je objavio da “Hrvatska tuguje zbog jednog ratnog zločinca”. Slobodan Praljak, general HVO-a, nakon izricanja osuđujuće presude, popio je otrov u sudnici suda u Hagu, nakon čega je preminuo. Izjavu hrvatskog premijera da je presuda Praljku “duboko moralna nepravda” novinar britanskog lista Chris Stephen opisao je kao presedan u Evropskoj uniji.

Milanović je sredinom jula odlikovao Đuru Matuzović, koji se na Sudu Bosne i Hercegovine tereti za progon srpskog stanovništva od aprila 1992. do jula 1993. godine na području Orašja.

Brisel ima drugačije kriterije kada su u pitanju neke druge zemlje. Primjerice, Srbiji je više puta jasno stavljeno do znanja da neće postati članicom Evropske unije dokle god se u toj zemlji slave ratni zločinci, uključujući generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog za genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine i za druge zločine, a čiji mural, uprkos tome, danas stoji u Njegoševoj ulici u beogradskom naselju Vračar.

Kritike prema Srbiji, Mađarskoj, Poljskoj…

“Glorifikaciji ratnih zločinaca nema mjesta u Evropskoj uniji“, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Brisel od Srbije također traži jasno distanciranje od Rusije i Kine prije pristupanja Uniji.

U aprilu je Evropska komisija pokrenula mehanizam protiv Budimpešte kako bi evropska sredstva uslovljavala većom vladavinom prava u Mađarskoj, optužujući premijera Viktora Orbana da se njegov vladajući Fidesz i on udaljavaju od zajedničkih evropskih vrijednosti. Više od 35 milijardi eura stavljeno je na čekanje i zbog spora između Brisela i Poljske u vezi pravosudne reforme, za koju Evropska unija tvrdi da krši demokratske standarde.

Brisel, za sada, ne koristi ništa od tih mehanizama kako bi hrvatskog predsjednika i aktuelnu Vladu natjerao na konstruktivniju ulogu u Bosni i Hercegovini.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar