Trebinje je mediteranski grad, kako u prošlosti tako i danas na raskrsnici važnih puteva, s divnom i blagom klimom i bogatim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem.

Piše: Mirnes Kovač

Unatoč svim nevoljama i iskušenjima u Trebinju je ipak opstao kroz povijest prepoznatljivi i markantni izraz bošnjačkog duha i kulture na različitim poljima života. Trgovi i ulice njegovog Starog grada odišu Mediteranom, a primorska klima i čist zrak ga čine ugodnim mjestom za život. Danas u Trebinju živi svega oko 200 Bošnjaka, iako ih je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu živjelo oko šest hiljada. Naravno, daleko veći broj Bošnjaka u Trebinju boravi tokom ljeta kada skoro tri hiljade Trebinjaca iz dijaspore dođu u svoju domovinu i barem sezonski obnove vezu sa svojim ognjištima i korijenima.

Hafiskom dovom započeo misiju

U četvrtak i petak 10. i 11. februara, ove godine, boravio sam u posjeti Trebinju. U grad sam stigao u sami akšam, a dočekao me je vrijedni trebinjski imam hafiz Sadik-ef. Fazlagić, koji ujedno obavlja i dužnost glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Trebinje.

Prošle su četiri godine od njegovog imenovanja na mjesto imama u Trebinju, a ovaj blagi i susretljivi čovjek se svojim dosadašnjim radom pokazao kao izuzetan rukovodilac i odgovoran predstavnik Islamske zajednice u sredini koja je specifična zbog svoje nedavne prošlosti, ali koja obećava u smislu povratka i suživota. Ime hafiza Fazlagiča se s poštovanjem spominje u širim društvenim krugovima, ne samo Trebinja već i mnogo šire. Njegova životna priča vrlo je inspirativna i u njoj se ogledaju vjernička predanost Bogu u podnošenju iskušenja i istrajnost na putu časnog vršenja islamske misije. Fazlagić je po rođenju Gačanin, odakle je kao dijete u životnoj dobi od 12 godina zajedno s roditeljima usljed progona i etničkog čišćenja svih Bošnjaka iz tog kraja morao otići u Mostar. Otar mu je poginuo kao šehid u odbrani Mostara.

Zajedno majkom i mlađim bratom podnosio je sve kušnje i izazove prognaničkog života, selidbe i izgradnje novog porodičnog doma. Sve ispočetka. Naporedo s tim istrajno je bio predan nauci i učenju. Završio je Karađoz-begovu medresu, diplomirao na Odsjeku engleskog jezika Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, a potom i na teološkom odsjeku Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Da bi osigurao sredstva za školovanje i životnu egzistenciju radio je različite povremene poslove, od onih u realnom sektoru do onih u Islamskoj zajednici. Više godina kao honorarni saradnik vršio je dužnost imama u Kazneno-popravnom zatvoru poluotvorenog tipa u Mostaru, čuvenoj mostarskoj Ćelovini.

Nakon toga vrlo uspješno imamsko-muallimsku i hatibsku misiju nastavio u džematu Crnići – Aladinići u Medžlisu Islamske zajednice Stolac. U posljednjem periodu rada u ovom džematu, neposredno pred nastavak službe u Trebinju, postanje i hafiz časnog Kur’ana. Svečanost uručivanja hafiske diplome i učenja dove upriličeno je 15. juna 2018. godine pred klanjanje ramazanskog bajram-namaza u Osman-pašinoj džamiji u Trebinju. Bio je to veličanstven i nesvakidašnji događaj u Trebinju, a inicirao ga je muftija mostarski Salem-ef. Dedović, vraćajući simbolično ovome gradu sjaj islamskog duhovnog i kulturnog života po kojemu je ova sredina bila prepoznatljiva stoljećima. I doista, hafiz Fazlagić je, barem za ove četiri godine opravdao povjerenje. Stvari u ovom gradu ne idu brzo, ali se ipak kreću u pozitivnom smjeru. Hafiz je čovjek vrlo blage naravi, komunikativan i druželjubljiv, a nadasve odan i vjeran islamskim principima kojih se čvrsto drži u promicanju poruke islama.

Troje polaznika mekteba

Njegovo dvoje djece, Naila (VI razred) i Harun (V razred) pohađaju Osnovnu školu Jovan Jovanović Zmaj, odlični su učenici i vrlo lijepo su prihvaćeni od svih. Vjerski život hafizovim dolaskom u Trebinje je oživljen, prepoznaju to i cijene džematlije Trebinja, kako oni koji tu žive tako i oni širom svijeta, gdje žive u iseljeništvu, ali se rado i redovno vraćaju svome zavičaju kad god i su prilici. Hafizova djeca uz njega uče mukabelu u Osman-pašinoj džamiji, a što se prenosi uživo i prati od strane Trebinjaca. Uz hafizovu djecu tu je i još jedno bošnjačko dijete Pervan Dužan (IV razred) koje pohađa islamsku vjeronauku i mekteb.

U Trebinju je i još nekolicina mladih bračnih parova čija djeca stasavaju pa će ako Bog da ovaj broj naše djece rasti. U okviru manifestacije „Dani trebinjskih džamija“, koja se posljednjih godina priređuje u svim trebinjskim džamijama i mesdžidima, tokom perioda kada veliki broj Trebinjaca boravi u Trebinju, organizuju se posebni mevludski programi. Održava se svakodnevna vrlo živa komunikacija sa Trebinjskim džematlijama. U tome značajnu ulogu svakako ima i hafizova vrijedna supruga Sabina koja vodi aktivnosti Odjela za brak i porodicu, a čije su aktivnosti posebno važne, jer je rezidetni broj trebinjskih džematlija uglavnom treće životne dobi, pa su im vrlo važne kućne posjete koje u brojnim slučajevima uključuju i pomoć oko nekih svakodnevnih životnih potreba.

Najstariji islamski rukopisi

Gazalijeva „Knjiga o ljubavi” u Trebinju

Grad na Trebišnjici je dragulj historije, umjetnosti i arhitekture, a posebno je važna njegova islamska ostavština. Naime, prije 51 godinu u ovom gradu su pronađeni prijepisi najstarijih dijela iz islamske kulture i tradicije: jedan od svezaka čuvenog Gazalijevog djela Ihja ulumi-d-din, „Knjiga o ljubavi“. rukopis star 855 godina, čiji je prijepis dovršen 9. septembra 1167. godine.

Tadašnja Općina Trebinje je 1971. godine zatražila da se izvrši popis tih rukopisa, a za tumačenje rukopisa pozvan je iz Orijentalnog instituta iz Sarajeva Salih-ef. Trako, filolog i poznavalac islamskih rukopisa. Njemu je u poslu pomogao tadašnji trebinjski imam lsmet Bušatlić. Profesor Bušatlić nam je kazao kako je u ovoj kolekciji pronađen i drugi po starini rukopis Kur’ana, te komentar Kur’ana, stari preko 650 godina. Ovo vrijedno kulturno-historijsko i vjersko blago danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Obnova vakufske imovine

Na planu vakufske imovine u vrijeme mandata hafiza Fazlagića učinjeno je doista mnogo. U funkciju su stavljeni brojni vakufski prostori, a najbolji primjer tome je izgradnja apartmana u Starom gradu. Riječ je o kući koja je bila devastirana, a obnovljena je i adaptirana u luksuzne apartmane, prije svega zahvaljujući velikom dobrotvoru i najvećem poslijeratnom trebinjskom vakifu Čustović Kasimu Kami, koji je 18. oktobra 2017. godine, uvakufio 65.000,00 KM. Zatim su urađene i adaptacije vakufskih prostora u Bilećkoj ulici i drugih vakufskih objekata koji su stavljeni u funkciju, a iz jednog vakufskog prostora izmještena je šerijatski nedozvoljena djelatnost – kladionica, te je sklopljen ugovor o zakupu s novim korisnikom u skladu s pravilima o uvakufljenju.

Izvršena je temeljita sanacija krovova Osman-pašine džamije u Starom gradu, kao i džamija u Mostaćima, u Župi i na Skočigrmu, ali i drugi građevinski radovi na svim obnovljenim trebinjskim džamijama, koji su bili nužni u kratkom periodu nakon njihove obnove koja je u velikom broju slučajeva nekvalitetno urađena. U skorije vrijeme planirana je i obnova džamije Muje Kotezlije u Kotezima, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Veliku brigu u proteklim godinama Medžlis Trebinje posvećuje održavanju i uređenju trebinjskih mezara uz svesrdnu finansijsku pomoć i podršku Trebinjaca koji žive širom svijeta. Hafiz Fazlagić je zajedno s Trebinjcima pokrenuo i realizirao akciju kupovine jedne kuće u Starom gradu, u blizini Sultan Ahmedove džamije, čija adaptacija je u toku, a koja bi trebala poslužiti kao mjesto gdje će mnogi musafiri moći doći i konzumirati halal-hranu. I ovu akciju podržao je veliki broj Trebinjaca i drugih donatora, a ponovo se istakao Kamo Čustović, veliki dobrotvor i humanitarac, uvakufljavanjem novčanih sredstva u iznosu od 20.000,00 KM.

Saradnja Muftijstva i Eparhije

Ohrabrujući su i rezultati Medžlisa Islamske zajednice Trebinje u realizaciji akcije zekata i sadekatu-l-fitra, gdje se posljednjih godina u kontinuitetu, na nivou muftijstva mostarskog, prikupi najviše sredstava zekata i sadekatu-l-fitra tokom mjeseca ramazana u odnosu na broj domaćinstava, a za što reisu-l-ulema dodjeljuje posebno priznanje medžlisu. Tranparentnost u radu što podrazumijeva objavljivanje rezultata svih akcija koje su pokrenute i uspješno završene, je ono što odlikuje hafiza i što mu je priskrbilo ogromno povjerenje među Trebinjcima.

Zahvaljući vrlo plodnoj saradnji Muftijstva mostarskog i Eparhije Zahumsko-hercegovačke i Primorske na čitavom prostoru Hercegovine, što jesu čvrste brazde saradnje i razumjevanja zaorane od strane muftije Dedovića i vladike Grigorija u proteklih petnaestak godina, hafiz Fazlagić u Trebinju kao jednoj otvorenoj i tolerantnoj sredini nalazi prostor za dijalog i saradnju s Tebinjskim sveštenstvom.

U Trebinju su džematlije uglavnom stariji ljudi, ali ima i mladih. Obično su to ljudi koji su zbog posla doselili i žive u ovom gradu. Kao i u ostatku Bosne i Hercegovine, i u Trebinju je slična situacija. Ljudi se uglavnom žale na ekonomske prilike. Prije džume sam na trgu ispred Osman-pašine džamije razgovarao sa nekim Trebinjcima srpske nacionalnosti. Kazali su mi kako je naša zemlja prelijepa za živjeti, ali kako je poslovni ambijent i neizvjesnot glavni razlog zbog velikog broja odlazaka, posebno mladih ljudi. Vidite, kazao mi je jedan lokalni sugovornik, iz Trebinja su tokom rata otišli Bošnjaci, a sada odlaze i Srbi, ostavljaju sve i odlaze u svijet u potrazi za boljim životom.