Jesmo li blizu kraja pandemije?

Jesmo li blizu kraja pandemije?

Gotovo dvije godine od masovnog širenja korona virusa, rastući broj zemalja širom svijeta polako ali sigurno ublažava ili u potpunosti ukida mjere koje su za cilj imale sprečavanje širenja virusa koji je usmrtio milione ljudi i paralizirao cijelu planetu. Svakim danom sve glasnije se mogu čuti tvrdnje, uglavnom političara, da smo na korak od okončanja pandemije te da bi COVID-19 mogao postati endemska bolest, poput gripe, već ove godine.

Kraju pandemije i vraćanju u “normalnost”, kakva god ona bude u narednim godinama, raduju se svi, od premorenog medicinskog osoblja do najmlađih, kojim je, najblaže rečeno, obrazovanje poremećeno uvedenim mjerama, poput online nastave i kombiniranog odlaska u školu, piše Al Jazeera Balkans.

Ono što je sigurno jeste da bi kraj pandemije umnogome olakšao život svim onim kojim je, pored zdravlja, osnovna egzistencija bila ugrožena zbog nemogućnosti odlaska na posao tokom najstrožih mjera, ali i kasnije.

‘I poslije otvaranja nismo znali šta nas čeka’

Jedna od osoba koju je korona virus na više načina pogodila jeste trgovkinja Aida, uposlenica u prodavnici tekstilne robe, koja govori uz uvjet anonimnosti, kako ne bi ugrozila svoje radno mjesto.

“Vlasnik prodavnice je na početku pandemije morao zatvoriti radnju, kada su uvedene stroge mjere, čime smo kolegice i ja praktički ostale bez posla. Kako radnja nije radila, ni on nam nije mogao u potpunosti isplatiti plate, koje su ionako mizerne. Radimo za 700 [konvertabilnih] maraka [350 eura], što znači da nismo ni mogle imati neku ušteđevinu da preživimo dok se sve ne vrati u normalu. A ja dijete moram nahraniti. Sreća pa mi je muž u ‘državnoj’ firmi, pa smo sa te strane bili osigurani, ali nije bilo lako”, kaže Aida.

Čak i poslije otvaranja kolegice i ona nisu znale šta ih čeka.

“Stalno smo bile u strahu da će radnja ponovno biti zatvorena. S druge strane, roba je često kasnila, zbog svih problema u transportu, pa nismo imale ni šta prodati, plate su nam bile smanjene, mušterija je bilo manje, kako i drugi nisu radili ili su zarađivali manje…”

Osim straha, korona virus je dodatno otežao i sam rad, dodaje Aida.

“Stalno nošenje maski, stalna dezinfekcija, ograničavanje broja mušterija u radnji… Sve to utječe i na sam rad i na prodaju, što opet utječe na stabilnost našeg posla i hoćemo li raditi ili ćemo zatvarati. Mogu pustiti više ljudi u radnju nego što je dozvoljeno, ali isto tako, mene i mog gazdu inspekcija može kazniti. Onda ću to morati platiti od para koje nemam, a pitanje je da li će me gazda dalje zadržati kad i on bude morao platiti kaznu.”

‘Tiho prokužavanje’ kroz asimptomatske infekcije

Stručna, medicinska zajednica ipak je opreznija u prognozama da smo vrlo blizu kraju pandemije, iako ona mora završiti, kao i sve prethodne koje su pogađale čovječanstvo stoljećima. Ističe to i primarijus doktor Željko Ler, epidemiolog i bivši direktor Zavoda za javno zdravstvo entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) će, u određenom trenutku i prema jasno utvrđenim kriterijima, ocijeniti da je u dovoljnom broju zemalja došlo do značajnog smanjenja broja oboljelih, hospitaliziranih i umrlih, odnosno značajno manjeg širenja virusa, te proglasiti kraj pandemije, dodaje Ler.

Osvrnuo se i na činjenicu da određene vlade navode da bi njihove zemlje mogle proglasiti kraj pandemije te ističe da pojedine države, po osnovu istih kriterija, mogu proglasiti kraj epidemije na svojoj teritoriji

“Jasno je da proglašenje kraja pandemije neće značiti da će u svim zahvaćenim zemljama istovremeno biti završene epidemije. U zemljama koje nisu dostigle zadovoljavajući obuhvat vakcinacijom cirkulacija virusa će se nastaviti u osjetljivom, neimunom dijelu populacije, izazivajući lakše ili teže oblike bolesti i ‘tiho prokužavanje’ ljudi kroz niz asimptomatskih infekcija”, pojašnjava Ler.

“Prognozirati kraj pandemije i/ili epidemija u određenom vremenskom roku je vrlo nezahvalno i predstavlja veliki rizik za produbljivanje nepovjerenja u stručne izvore. Iako se sve više govori o tome, potkrijepljeno karakteristikama dominantno cirkulirajuće omikron varijante virusa, činjenice govore suprotno. U našoj i zemljama okruženja i dalje se registrira veliki broj novozaraženih i novooboljelih osoba, istina s blažom kliničkom slikom, s rjeđom potrebom za hospitalizacijom, invazivnom kiseoničkom potporom i smrtnim ishodima.”

Dr. Ler: Kolektivni i potpuni imunitet nećemo dostići

S druge strane, dodaje Ler, upravo karakteristike omikron varijante, prvenstveno znatno brže širenje i izazivanje klinički blažih oblika bolesti, ukazuju na njegovu “borbu” da opstane u sve nepovoljnijim uvjetima, što donekle opravdava optimizam.

“Usporavanjem širenja virusa, stvaranjem snažne barijere poželjnim vakcinalnim obuhvatom, smanjit ćemo njegov epidemijski potencijal i svesti ga na endemijski.”

Praktično, kaže Ler, to će značiti njegovo stalno prisustvo, s povremenim, sporadičnim zaražavanjem osoba slabijeg imunog statusa i, vjerovatno, manjim epidemijskim pikovima u sezoni akutnih respiratornih infekcija, kada veličina osjetljive populacije, s vremenom, dostigne kritični nivo.

U toj situaciji vjerovatno ćemo u kalendar vakcinacija dodati i sezonsko cijepljenje protiv korona virusa, dodaje epidemiolog s dugogodišnjim iskustvom.

“Često spominjani kolektivni i potpuni imunitet nećemo dostići, ali mu se u velikoj mjeri možemo približiti široko obuhvatnom vakcinacijom, uključujući i treću dozu cjepiva, što će značajno usporiti, pa i spriječiti masovno širenje virusa. U protivnom, omogućit ćemo nove mutacije virusa, čije karakteristike je teško predvidjeti”, napominje Ler.

Virus koji je paralizirao cijelu planetu

Osim vakcinacije, na raspolaganju su i dalje takozvane higijensko-profilaktičke, nemedicinske mjere, dodaje.

“To se prvenstveno odnosi na maske, čija zaštitna uloga je nesumnjivo dokazana, držanje distance, pranje ruku i dezinfekciju, pogotovo zbog činjenice da se ova varijanta virusa značajno duže zadržava na predmetima opće upotrebe.”

Ove mjere se odnose i na potpuno vakcinisane osobe, jer u situacijama duže izloženosti i primljene velike infektivne doze postvakcinalni imunitet može biti probijen i za rezultat imati ponovno zaražavanje i oboljevanje, ističe Ler.

Bivši direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije se osvrnuo i na činjenicu da neke zemlje ublažavaju ili čak u potpunosti ukidaju mjere uvedene kako bi se ograničilo širenje virusa koji je paralizirao cijelu planetu.

“Svjedoci smo da mnoge zemlje Europe, pa i SAD, ublažavaju ili potpuno ukidaju restriktivne mjere, uvjerene da je kraj pandemije vrlo blizu. Takve odluke baziraju na činjenici da imaju visok procenat vakcinisanog stanovništva i da su dostigli zadovoljavajući nivo kolektivnog imuniteta, koji će spriječiti povratak bolesti u epidemijskim razmjerama. Da li su se prerano odlučili na takve korake, pokazat će vrijeme.”

Trajanje epidemija u zemljama bit će različito

“Osobno vjerujem da bi postepeno ukidanje mjera bilo svrsishodnije i prije dovelo do ostvarenja željenih ciljeva.”

Sigurno je da će trajanje epidemija u pojedinim zemljama biti različito, kaže Ler, u ovisnosti od dostignutog nivoa specifične zaštite i poštivanja preporučenih mjera.

Kraj pandemije na globalnom nivou i epidemija u pojedinim zemljama će sigurno relaksirati sve životne aktivnosti i omogućiti povratak na “novo staro”, dodaje.

“Kada će se to desiti, ipak ostaje na nivou špekulacija. Nadam se u vrlo skoroj budućnosti”, kaže epidemiolog Ler.

Aida s početka priče, ali i svi drugi koji su se našli u sličnoj situaciji zbog pandemije, s nadom iščekuje da pandemija prođe, kako bi se život koliko toliko vratio u neke normalne tokove. Kako god oni ubuduće izgledali.

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar