Opasnosti energetske ovisnosti: Moskva vrši sve snažnije pritiske na Beograd

Srbija je vojno neutralna i želi sama birati svoju budućnost. Ovo je ne jednom tokom proteklih godina izgovorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, energetska zavisnost Srbije od Rusije sve više uzima danak.

Inače, dok iz domaće proizvodnje uspije da podmiri nešto ispod 13 posto potreba, sve preostale neophodne količine, prema podacima Agencije za energetiku, uvozi isključivo iz Ruske Federacije.

Beograd trenutno u potpunosti zavisi od ruskog gasa, pa se taj utjecaj prelijeva i na politiku. Stoga je sve više informacija ukazuje da Rusija koristi ovakvu zavisnost Srbije o njenom energetskom izvozu - kako bi vršila pritisak na Beograd.

Pritisci na vojnom planu

Jedan od primjera može se iščitati na vojnom planu.

Naime, u aprilu ove godine ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko je najavio da bi pitanje otvaranja predstavništva ruskog Ministarstva odbrane u Srbiji moglo da bude rešeno do kraja godine! Kako su primijetili analitičari, jedna zemlja u drugoj, "iako je poznata kao jedna od "najsuverenijih" u svetu", otvara – ministarstvo odbrane!?

Ruski diplomata je u intervjuu za RIA Novosti naglasio da Srbija, "bez obzira na sve veći pritisak", ostaje privržena svim sporazumima o saradnji sa Rusijom u vojno-tehničkoj oblasti, na čijem je spisku (srpskih želja) i pomenuto predstavništvo.

Srbija, kaže Bocar-Hačenko, "neprekidno jača svoju odbrambenu sposobnost" i konstatuje da je dobro što se "orijentiše na nas". Upućeni su u ovom iščitali vrlo jasne poruke Moskve.

Međutim, sve to itekako ostavlja posljedice na sigurnost Balkana. I Rusi znaju da Srbima, i narodu i rukovodstvu, dodvoravanje ide preko Kosova, piše Dušan Janjić. Tako pominjani ambasador kaže da je Rusija spremna da razmotri nove aspekte učešća u rješavanju kosovskog pitanja "ukoliko Srbija to bude željela". O kakvom se "učešću u rješavanju radi" moglo se vidjeti i nedavno prilikom ozbiljne napetosti na granici Kosova i Srbije.

Velike odluke

U međuvremenu, Rusija, koja se ljuti zbog pokušaja Srbije da se diversificira od Gazproma, te sve više koristi sve energetske resurse da natjera Beograd da donosi velike odluke koje preferira Moskva!

Naime, Srbija je, nastojeći smanjiti ovisnost o Moskvi, početkom ove godine poduzela prve korake ka diverzifikaciji izvora snabdijevanja gasom, što bi trebalo da omogući konkurenciju na tržištu i osigura kako sigurnost u snadbijevanju, tako i energetsku nezavisnost.

Ministarstvo rudarstva i energetike je 11. januara raspisalo tender za nadzor na projektu gasne interkonekcije Srbija–Bugarska, čime je učinjen prvi korak u pripremi za početak izgradnje novog gasovoda.

Kako je ranije objavio Radio Slobodna Europa, početak izgradnje gasovoda planiran je u posljednjem kvartalu 2021. godine, a očekivano trajanje radova je 21 mjesec.

Evropska unija je podržala srpsku dionicu grantom iz pretpristupnog IPA fonda u iznosu od 49,6 miliona eura, dok je iz zajma Evropske investicione banke osigurano 25 miliona eura, navodi u pisanom odgovor na upit RSE Evropska komisija.

"Gasovod će omogućiti novu rutu za snabdevanje ne samo Srbije, već i Bosne i Hercegovine. Sve tri države (Srbija, BiH i Bugarska) trenutno zavise isključivo od jednog dobavljača gasa", ističe Evropska komisija. Projekat, kako navode, razvijaju javno preduzeće "Srbijagas" i bugarski operator gasa TSO Bulgartransgaz.

Beograd, dakle, gura svoju firmu za proizvodnju prirodnog gasa kako bi se srušio Gazpromov minopol na srbijanskom tržištu prirodnog gasa, što je preduvjet za otvaranje poglavlja za pristupanje Europskoj uniji koja se odnose i na energetski sektor, transport i okoliš, a da se ispunili zahtjevi diversifikacije u sklopu EU Trećeg energetskog paketa.

Tim potezima nastoji smanjiti i mogućnost pritiska Moskve na Beograd kroz energetski sektor!

Smanjiti ovisnost o Rusiji

Gazprom bi se mogao naći u problemima jer je ranije ove godine i bugarski premijer Bojko Borisov najavio početak "diversifikacije plinskog tržišta", i to na otvorenju Trans Adriatic plinovoda (TAP) kao dijela Trans-anadolskog plinovoda (TANAP) kojim će u Europu stizati azerbajdžanski plin - kroz Gruziju, Tursku, Bugarsku, Grčku, Albaniju i onda po dnu mora u Italiju koja je, nakon Njemačke, drugi najveći kupac ruskog plina u Europi.

Treba znati da je početkom ove godine u LNG terminal na otoku Krku stigao američki tanker s ukapljenim plinom, što bi dodatno moglo umanjiti ovisnost ovog dijela Europe o Rusima.

Privatizacija Elektroprivrede Srbije

Istovremeno, pokušaji Ministarstva energije Srbije (MoE) da se modernizira energetski sektor kako bi poboljšali distribuciju, smanjili troškove i poboljšali transparentnost moraju biti podržani od vrha države da bi bili uspješni.

Postoji i potreba da se na čelu Elektroprivrede Srbije (EPS) nađu sposobni i nekorumpirani kadrovi kako bi ova reforma imala šanse.

Stoga posebna pažnja mora biti usmjerena na privatizaciju Elektroprivrede Srbije. A potpuno izdvajanje distribucije iz Elektroprivrede Srbije, odnosno formiranje nezavisnog operatora sistema za isporuke struje, moguća je težnja vlasti da na ''mala vrata'' privatizuje preduzeće EPS Elektrodistribucija, smatra stručna javnost.

Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u više navrata, izjavio da neće biti privatizacije EPS-a, ono što je pri tome ostalo nedorečeno je to da li kada to kaže misli baš na sve dijeove Elektroprivrede Srbije.

Ukoliko bi Srbija dozvolila privatizaciju Elektroprivrede Srbije od strane ruske kompanije ili kompanija time bi trajno zapečatila svoju ovisnost o Moskvi. To bi bio i kraj za suverenističku politiku Beograda, te bi postalo nedvosmisleno da je Srbija tek gubernija Putinove Rusije.

 

 

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar