Savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj koji su održani 26. septembra ove godine po mnogo čemu su historijski. Ne samo zbog činjenice da sa čela ove vodeće države Europske unije (EU) poslije 16 godina odlazi “vječita kancelarka” Angela Merkel, glasovita "Mutti" - koja je toliko popularna da bi mogla osvojiti i pet mandat da je to željela - već i zbog pitanja kako dalje u sve više razjedinjenoj Europi.

Kakva će biti Njemačka "poslije Merkel"? Kakva će biti uloga te zemlje u EU? Da li će Berlin pristati na politiku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i zaustavljanje proširenja zajednice europskih naroda? Kako odgovoriti na sve glasnije stavove i na Zapadnom Balkanu da nas je "EU izdala2 te otvara li to prostor za nove igrače u geopolitičkom vaukuumu?  Da li će Unija postati poligon za širenje mržnje i populizma? 

Na sva ta i druga pitanja Berlin i novi njemački kancelar će, na ovaj ili onaj način, morati odgovoriti u mjesecima i godinama pred nama, piše Preporod.

Iako je u nedjelju tijesno pobijedila, izvjesno je da će Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) biti najjača stranka u novom sazivu njemačkog Bundestaga.

Prema političkim običajima i praksi u Njemačkoj, ova stranka bi zbog navedenoga trebala imati pravo pokušati sastaviti novu vladajuću koaliciju. To je, prema većini analitičara, najveća zasluga SPD-ovog kancelarskog kandidata Olafa Scholza koji je kao kandidat predstavljen u augustu 2020. godine, i od tada raste njegova popularnost.

Poput Merkel, koja se početkom 2000-tih iz uloge autsajdera vinula ravno u historijske čitanke, i Scholz je povjerenje kod njemačkih birača gradio u kriznim situacijama. Njemački mediji ga već vide kao novog kancelara, no upućeni upozoravaju da tek predstoje višemjesečni o koalicioni razgovori te da bi Merkel mogla dočekati i Novu godinu na kancelarskoj poziciji.

Šta bi ishod parlamentarnih izbora u Njemačkoj, koja je vodeći trgovinski partner naše zemlje i u kojoj, na koncu, žive brojni Bosanci, mogao značiti za Bosnu i Hercegovinu? 

- Nova njemačka vlada će se sigurno baviti Bosnom i Hercegovinom i Zapadnim Balkanom, ali u kojoj mjeri, još uvijek je teško reći - govori za portal Preporod.info Harun Cero, politolog, stručnjak za njemačku politiku. 

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.