Piše: Jasmin Agić (Al Jazeera Balkans)

Krajem prošle sedmice, tačnije u nedjelju, dva grada, u dvije susjedne zemlje, povezali su događaji koji su se desili na različitim poprištima, ali čiji je sadržaj veoma blizak. U bosanskohercegovačkom gradu Bijeljini tog je dana uz dosta pompe i folklora, uz prisustvo lokalnih političkih moćnika i regionalno prepoznatljivih književnika, otkrivena bista četničkom generalu iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću.

Istu večer, u najvećem gradu Sandžaka, Novom Pazaru, navijači beogradskog fudbalskog tima Partizana isticali su prepoznatljivu fašističku ideologiju – sliku osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, uz gromoglasno skandiranje poruke „Nož, žica, Srebrenica“, nakon čega je ogled sa domaćinom bio prekinut na gotovo cijelih 40 minuta, a tribina sa navijačima gostujućeg tima ispražnjena.

U Bijeljini je „event“ bio organizovan na način kako se to radi još od sredine 80-tih godina prošlog vijeka pri čemu se historijske istine ne samo revidiraju nego mijenjaju i namjerno pogrešno tumače. Mjesto gdje je bista otkrivena zapravo je trg koji nosi ime Draže Mihailovića i na tom je mjestu i ranije stajala slična bista, ali je prije nekoliko godina ukradena.

Bećković kao omaž jednom prošlom vremenu

U toj dobro „uigranoj“ folklornoj dinamici bistu je otkrio unuk Draže Mihailovića Vojislav, bronzanu bistu na kojoj je predstavljeno njegovo poprsje napravio je lokalni skulptor Zoran Jezdimirović, visoka je 80 centimetara i na njoj je ćirilicom napisano: “Ministar vojni, vođa pokreta otpora, do groba”, dok je ispod iscrtan zlatni krst.

Ono što je mnoge podsjetilo na neke davne i prohujale godine bilo je prisustvo književnika Matije Bećkovića koji je, između ostalog, rekao da je odluka britanskog premijera Winstona Churchilla da se na kraju Drugog svjetskog rata odrekne Draže u korist Josipa Broza Tita bila “jedna od najkobnijih odluka za sudbinu srpskoj naroda u njenoj historiji”.

Govoreći nedavno za Al Jazeeru o posljedicama historijskog revizionizma i rehabilitaciji Draže Mihailovića u srpskoj javnosti srbijanski historičar Milivoj Bešlin apostrofirao je kako cilj rehabilitacije „četničkih kolaboracionista“ naravno da nije historijska pravda ili potraga za istinom već isključivo želja da se njihova ideologija ostavi u životu pojašnjavajući dodatno šta taj proces suštinski predstavlja.

„Jer kada Draža Mihailović u Instrukciji svojim komandantima Đorđu Lašiću i Pavlu Đurišiću (20. decembar 1941), piše: „stvoriti Veliku Srbiju“; „čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata“; „čišćenje Sandžaka od muslimanskog življa i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa“ itd. teško da ima nekoga ko ne prepoznaje neprekinuti idejni kontinuitet izražen kroz nepromenjene ciljeve te ideologije do savremenosti, sve do ratova 1991‒1999. godine“, rekao je Bešlin.

Reakcija SABNOR-a BiH

Na vijest o podizanju biste četničkom komadantu Draži Mihailoviću reagovao je Savez antifašista i boraca narodnoosolobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR BiH) saopćenjem u kojem su istakli kako je riječ o osvjedočenom ratnom zločincu:

“Vijest da je u Bijeljini otkrivena bista osvjedočenog zločinca iz Drugog svjetskog rata, Draže Mihailovića, na istoimenom trgu još jednom nas je uvjerila da neofašizam na našim prostorima postaje ideologija brojnih izabranih dužnosnika na raznim nivoima vlasti. Mi članovi Saveza antifašista i boraca NOR-a, sljedbenici onih koji su bili na pobjedničkoj strani kao dio svjetske antifašističke koalicije 1945. godine, najoštrije osuđujemo svaku reviziju istorije i istorijskih činjenica i veličanje ratnih zločinaca kakav je bio Draža Mihailović, vođa četničkog pokreta. Zahtijevamo od tužilaštva i drugih pravosudnih organa da odmah reaguju i sankcionišu nosioce ove aktivnosti”.

Pored toga, iz pomenutog udruženja eksplicite su tražili od novog visokog predstavnika u Bosni I Hercegovini Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti i strogo sankcioniše one koji na ovakav način veličaju lik i djelo ljudi kakav je bio Draža Mihailović.

“Istovremeno tražimo od novog Visokog predstavnika, gospodina Schmidta, da upotrijebi svoje ovlasti i ovu i ovakve pojave i aktivnosti sankcioniše i u budućnosti spriječi. U prilog tome pitamo ga javno da li je moguće u današnjoj Njemačkoj da neka lokalna zajednica svoj trg nazove po Adolfu Hitleru i na njemu otkrije njegovu bistu. Za nas, antifašiste Bosne i Hercegovine, između njih nema razlike, jer su u toku četverogodišnjeg rata na prostoru Jugoslavije bili saborci i na najsvirepiji način ubijali nedužni narod”.