Protjerivanjima protiv Putinovih tajnih službi

Protjerivanjima protiv Putinovih tajnih službi

Samo proteklog mjeseca je čak desetak država protjeralo ruske diplomate. To ispada novi vrhunac takvih mjera još od trovanja Skripala 2018., ali jedan od razloga ovih protjerivanja leži u seriji eksplozija u skladištima municije još i prije toga.

Kako nam objašnjava Steven Pifer, bivši američki veleposlanik u Ukrajini koji sad predaje na sveučilištu Stanford, još od 2011. su se u Bugarskoj dogodile četiri eksplozije u skladištima streljiva, a velika eksplozija se dogodila i u Češkoj 2014. U obavještajnim krugovima se već onda posumnjalo kako iza tih eksplozija stoje ruske tajne službe jer je Moskva pretpostavljala kako preko Češke i Bugarske onda Ukrajina dobiva streljivo sa Zapada, prenosi DW.

Štoviše, Pifer nam kaže kako je moguće da su iza eksplozije u Češkoj bili isti Rusi koji su kasnije pokušali otrovati Skripala, ali te zemlje su najprije provele pažljivu istragu. No trag je definitivno vodio u Kremlj: sredinom travnja/aprila je Prag optužio Rusiju za eksploziju i smrt dva vojnika i prognao 18 ruskih diplomata iz zemlje. U znak solidarnosti, čitav niz zemalja Europe koji su osjetili sovjetski jaram su učinili isto, a sredinom prošlog tjedna je i Bugarska za eksplozije u njenim skladištima proglasila jednog pripadnika ruskog diplomatskog kora nepoželjnim u toj zemlji.

 

Zapravo je to "čin rata"

Bivši američki diplomat ima potpuno razumijevanje za te postupke: tu je riječ o napadu strane sile na vojno postrojenje "i to bi se u mnogim zemljama smatralo činom rata", kaže Pifer. No Moskva ne želi niti čuti o svojoj krivici i to je nešto što nam Georgi Kunadse objašnjava kao uobičajeni postupak. On svakako to zna: u devedesetima je bio ruski doministar vanjskih poslova. "Mnogo se govori - i ne bez razloga o aktivnostima ruskih tajnih službi u drugim zemljama. To pogađa suradnike ruskih diplomatskih predstavništva. Rusija tradicionalno reagira s protjerivanjem istog ili čak još većeg broja diplomata protivničke strane."

To se događa i sad: ovog tjedna je Moskva proglasila sedam diplomata iz Slovačke i tri Baltičke zemlje nepoželjnima, a na masovni progon diplomata iz Češke je odgovorila sa protjerivanjem čak 20 čeških diplomatskih službenika iz Rusije. No toliki broj protjeranih Čeha je već ugrozio rad diplomatskog predstavništva tako da je postignuta sloga oko paritetskog rješenja. Zapravo je tu Rusija prošla mnogo gore jer je i njeno predstavništvo u Češkoj mnogo veće pa na koncu mora pozvati kući preko 60 službenika.

Konfrontacija ima još...

No te eksplozije su samo jedan razlog: samo par dana prije Češke su i SAD protjerale deset ruskih diplomata, optužujući ih za pokušaj miješanja u nedavne predsjedničke izbore i hakerske napade.Moskva je uzvratila istom mjerom, ali ne samo to: pozvala je svog veleposlanika u SAD Anatolij Antonova u domovinu "na konzultacije" i dala jasno do znanja Washingtonu kako bi im bilo pametno da to isto učine i sa svojim veleposlanikom u Rusiji.

Tako nešto je novina čak i za bivšeg ruskog diplomatu jer tako ispada da te dvije zemlje trenutno uopće nemaju veleposlanike što svakako "ne spada u diplomatske norme", kaže Kunadse.

Bivši američki diplomat Pifer je tu nešto više optimističan jer vjeruje kako će se veleposlanici morati vratiti kako bi priredili predstojeći susret Bidena s Putinom. No napetosti ima još: iako zapadne članice EU nisu reagirale progonima nakon odluke Češke, Italija je također koncem ožujka protjerala dva ruska diplomata, optužujući ih za vojnu špijunažu.

Njemački diplomat i bivši veleposlanik u Ukrajini i Švedskoj, Hans-Jürgen Heimsoeth kaže kako ima i drugih metoda od protjerivanja diplomata. U svakom slučaju je i njemačko veleposlanstvo u Moskvi ponudilo pomoć češkom diplomatskom predstavništvu, a i na razini EU postoji potpuna sloga kako se Rusiji trebaju nametnuti "bolne sankcije".

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar