Piše: Zekerijah Smajić

Destruktivni pritisci i oštre nediplomatske ruske prijetnje Bosni i Hercegovini zbog sve tješnje i raznovrsnije saradnje s instrumentima Partnerstva za mir u okviru Sjevernoatlanstkog vojnog saveza nisu presedan, niti su slučajne, smatra se u glavnom sjedištu Alijanse u Briselu nakon saopćenja ruske ambasade u Sarajevu objavljenom u četvrtak u kojem se navodi da će, “u slučaju praktičnog približavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, Rusija biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, prenosi Al Jazeera Balkans.

U saopćenju se dalje navodi kako, u vrijeme sve dublje konfrontacije između Rusije i Zapad,a približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u predstavlja “svrstavanje na jednu stranu te samim tim i čin neprijateljstva prema Rusiji, što bi nužno moglo izazvati posljedice”. Zaključuje se da, “suprotno ruskim partnerima na Zapadu, Ruska Federacija ne nameće izbor vanjskopolitičkih prioriteta drugim zemljama”, pa se “prijatelji” u Bosni i Hercegovini pozivaju “da dobro razmisle i da izvažu sve argumente ‘za’ i ‘protiv’ te da uzmu u obzir mišljenje svih građana, koji su daleko od jedinstva o ovom pitanju”.

Ruski ambasadori nisu ‘slobodni strijelci’

U sjedišti NATO-a u Briselu ocjenjuju da se radi o “frustraciji i kontinuiranoj demonstraciji neskrivene ruske nervoze izazvane sve uspješnijom saradnjom između Bosne i Hercegovine i NATO-a”. Visoki civilni zvaničnik blizak političkom vrhu Alijanse smatra da takvu saradnju nije moguće prekinuti, ozbiljnije usporiti ili zaustaviti, jer efekti dosadašnjih odnosa su vidljivi svakom građaninu u zemlji, bez obzira na političku pripadnost i nacionalnost – od uspostave mira prije 25 godina, preko razoružanja oko 400.000 pripadnika ratnih formacija i stvaranja jedinstvenih Oružanih snaga s oko 10.000 profesionalnih vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim zapovjednim lancem, pa do nesebične pomoći tokom katastrofalnih poplava 2014. godine, kada su zemlje partneri uputili helikoptere, čamce, pitku vodu, hranu, skloništa i medicinska sredstva.

Podsjeća se i na nedavnu donaciju zapadnih saveznika od 500 miliona eura za pomoć zdravstvenim ustanovama u borbi protiv pandemije korona virusa. Saradnja napreduje i u drugim važnim područjima, kao što su nove tehnologije, odgovor na katastrofe, otkrivanje eksploziva i odbrana od sve suptilnijih vidova cyber ili bioloških napada.

U sjedištu NATO-a podsjećaju da “nediplomatski ispadi” predstavnika ruske diplomatije u Sarajevu nisu slučajnost. “Ambasadori Ruske Federacije nisu ‘slobodni strijelci’, sve su to karijerni diplomati. koji su besprijekorni u odanosti vanjskoj politici državnog vrha u Moskvi. Iz svake njihove zvanične izjave se prepoznaju već poznate i zakonomjerne poruke Kremlja: kada god se pred Bosnom i Hercegovinom ukaže realnost progresivne perspektive, dušebrižnici se udruženo oglašavaju s proporcionalnom destrukcijom prema mogućem progresu”, smatra se u sjedištu Alijanse.

Moskva gubi još jedno strateško uporište

Najnovija, do sada najoštrija i najneprimjerenija reakcija ruske ambasade u Sarajevu je znak da je saradnja između Bosne i Hercegovine i NATO-a ušla u najvišu fazu do sada, smatra se, i insistira na starom dobro poznatom principu po kojem “saradnja s NATO partnerima ne prejudicira potencijalno buduće članstvo u NATO-u” te da zapadni saveznici i po tom pitanju “u potpunosti poštuju pravo na izbor, suverenitet i neovisnost Bosne i Hercegovine”.

Iz diplomatskih krugova u Briselu podsjećaju da se donedavni ruski ambasador u Bosni i Hercegovini Peter Anatoljevič Ivancov volio često “miješati u unutarnje poslove zemlje domaćina”, dokazujući da na nivou zemlje ne postoji konsenzus o integraciji u NATO i da pokušaji nametanja takve volje “potkopavaju temelje funkcioniranja države te dovode u pitanje i samu njenu sigurnost, stabilnost i integritet”. Svako javno istupanje ruskih diplomata u Briselu se smatra propagandnim u cilju dokazivanja kako Rusija navodno želi imati stabilizirajuću ulogu u regiji, dok NATO tobože ne doprinosi miru i stabilnosti na Balkanu.

Izvjesno je da impulsivne reakcije novog ruskog ambasadora u Sarajevu Igora Kalabuhova o odnosima između Bosne i Hercegovine i NATO-a nisu uslijedile kao “odgovor na sve veći broj promotivnih publikacija kojima se u javnosti uzdižu prednosti članstva u Savezu”, kako su prije tri dana objavili mediji u Banjoj Luci. Razlozi su u strahu od gubitka još jednog strateškog uporišta na jugoistoku Evrope, a dnevnopolitički povodi su najmanje trostruki.

Kompletan tekst pročitaje OVDJE.