Hoće li Biden ukinuti zatvor Guantanamo?

Hoće li Biden ukinuti zatvor Guantanamo?

Piše: Mohamed Elmenshawy, Washington

Američko Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC), koje pomaže predsjedniku Joeu Bidenu, namjerava predstaviti nekoliko alternativa i mogućnosti za rješavanje pitanja zatvora Guantanamo, o čemu će Biden izdati izvršnu uredbu u narednim sedmicama ili mjesecima.

U izjavi za medije, glasnogovornica Bijele kuće Jan Psaki kazala je da Biden želi zatvoriti pritvorski objekat, koji se nalazi u američkoj pomorskoj vojnoj bazi u Kubi na Karipskom moru, tokom svog mandata, rekavši da je njegovo zatvaranje “nesumnjivo naš cilj i namjera”, prenosi Al Jazeera Balkans.

Otkako se Guantanamo počeo koristiti kao zatvor za osobe osumnjičene za terorizam nakon napada 11. septembra 2001. godine, ovaj pritvorski objekat je prošao kroz mnoge faze. Administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame, čiji je potpredsjednik bio Biden, nije ga uspjela zatvoriti uprkos obećanju da će to i učiniti.

David Mack, ambasador i bivši dužnosnik State Departmenta, smatra da bi zatvor u principu trebao biti zatvoren, jer je postao izrazito negativan simbol koji šteti ugledu SAD-a u svijetu.

Prema promatračima, napori da se ovaj zatvor ukine suočavaju se s tri glavne prepreke, a to su odobrenje Kongresa, sudbina zatvorenika i vojna suđenja.

Prva prepreka: Saglasnost Kongresa

Biden ne može uspjeti u svom nastojanju da zatvori Guantanamo bez podrške Kongresa. Vjeruje se da će zatvaranje ovog pritvorskog objekta pomoći u poboljšanju američkog sigurnosnog okruženja, te vratiti vodeću ulogu Washingtonu koje se Trump odrekao u mnogim međunarodnim pitanjima.

Prije 12 godina Kongres se usprotivio Obaminim naporima da zatvori Guantanamo nakon što je Bijela kuća predložila da se preostali zatvorenici prebace na američko tlo, što su mnogi članovi Kongresa vidjeli kao prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti.

Osobe bliske Obami njegov neuspjeh da ukine ovaj zloglasni zatvor pripisuju tome da se suočavao s nekoliko prepreka na tom putu. Među njima su i prepreke koje je postavio Kongres kada je 2011. godine donio zakon pod nazivom ”Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane (National Defense Authorization Act), koji sadrži ozbiljna ograničenja za upotrebu javnih sredstava radi prijevoza zatvorenika u njihove matične zemlje ili SAD na suđenje.

“S aspekta političkog taktiziranja, bilo bi bolje da Bidenova administracija sarađuje sa svojim demokratskim saveznicima u Kongresu kako bi vidjela mogu li izaći s prijedlogom koji može dobiti dvostranačku podršku vezano za zatvaranje zatvora”, rekao je ambasador Mack za Al Jazeeru.

Mack vjeruje da demokrate mogu “uvrstiti stavku o zatvaranju zatvora u nacrt savezne rezolucije o budžetu te da bude implicitno usvojena. Ovo političko pitanje je izrazito osjetljivo i specifične naravi.”

Druga prepreka: Sudbina zatvorenika

Iako je Kongres blokirao sve Obamine napore kojim je pokušao zatvoriti Guantanamo, ipak je uspio postići veliki napredak u ostvarivanju ovog cilja. U godinama vladavine bivšeg predsjednika Georgea W. Busha, broj zatvorenika u ovom zatvoru dosezao je gotovo 800. Međutim, Obama je uspio značajno smanjiti broj tamošnjih zatvorenika.

Bidenova administracija može sigurno dovršiti ovaj zadatak, znajući koliko je  visoka politička cijena zatvaranja i radeći na tome da uvjeri Kongres u važnost tog poteza.

Obamina administracija je uspostavila strogi pravni i politički postupak za ispitivanje svakog zatvorenika i predložila premještanje nekih zatvorenika u inostranstvo. Kada je Obama napustio Bijelu kuću 20. januara 2017. godine, u zatvoru je ostao samo 41 zatvorenik.

Čini se da ne postoje zemlje koje su spremne prihvatiti preostale zatvorenike, koji su opisani kao “najopasniji”. Također, Kongres se snažno protivi pokušajima da se bilo koji zatvorenik prebaci u zatvore na američkom tlu.

Sve do danas, u zatvoru se još uvijek nalazi jedan broj zatvorenika koji se terete za terorizam, na čijem je čelu Khaled Sheikh Mohammad, koji je opisan kao organizator napada 11. septembra.

Svaki zatvorenik u ovom zatvoru godišnje košta američko Ministarstvo finansija najmanje 13 miliona dolara, prema studijama Kongresne službe za istraživanje.

Treća prepreka: Vojna suđenja

Čim je došao na vlast, Obama je izdao izvršnu uredbu, 21. februara 2009. godine, Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) da zaustavi mučenja tokom ispitivanja i zatvori zatvor u roku od jedne godine.

Američka vojna pravosudna tijela, koja preispituju statuse zatvorenika, odobrila su premještanje deset zatvorenika u druge zemlje. Vojna povjerenstva su već odobrila transfer pet zatvorenika u njihove zemlje porijekla, ali zbog nepopustljivosti administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, nisu premješteni.

Ambasador Mack, koji je trenutno radi kao ekspert u Atlantskom vijeću, ističe kako je “iskustvo pokazalo da su postupci koji se vode pred vojnim pravosuđem mnogo manje učinkoviti u odnosu na sistem redovnih američkih sudova.”

Dodaje da je redovni pravosudni sistem postigao “uspjeh u suđenju stranim teroristima, dok se vojska u zatvoru Guantanamo nije pokazala dobro u suđenju u predmetima koji su joj predočeni. Također, boravak zatvorenika u zatvoru i vojno suđenje predstavljaju veliki trošak koji opterećuje budžet Pentagona”.

Benjamin Farley, advokat za ratno pravo u Ministarstvu odbrane SAD-a, napisao je na portalu Just Security ”da je Bidenova administracija u dobroj poziciji da poduzme konkretne korake na putu uklanjanja mrlje Guantanamo sa američke reputacije i vraćanja američkog globalnog vodstva zasnovanog na vrijednostima i slobodama”.

Prema promatračima, prošlo je toliko godina od 2001. bez velikih terorističkih operacija, što bi moglo pružiti priliku Bidenu da sprovede u djelo svoje najteže izborno obećanje.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar