UPLITANJE MOSKVE | Kirgistan pod uticajem Rusije: Siromaštvo, nezaposlenost, korupcija

UPLITANJE MOSKVE | Kirgistan pod uticajem Rusije: Siromaštvo, nezaposlenost, korupcija

Rezultati predsjedničkih izbora u Kirgistanu koji su održani ovog mjeseca iznenadili su mnoge.

Sadir Japarov, bivši zatvorenik, odnio je ubjedljivu pobjedu, pokazuju službeni rezultati. Naime, Centralna izborna komisija objavila je da je Japarov osvojio 79 posto glasova. Novi predsjednik, koji je ležao u zatvoru zbog organizovanja otmice, također će imati široka nova predsjednička ovlaštenja nakon što su se glasači sa sličnom razlikom odlučili za izmjenu ustava na referendumu.

U pobjedničkom govoru u glavnom gradu Biškeku, Japarov je obećao da će vladati zemljom s otvorenom vladom bez korupcije.

"Nećemo ponavljati greške prethodne vlade,” rekao je.

“Tokom proteklih 30 godina korupcija se u našoj zemlji ukorijenila u gotovo svim područjima našeg života – od sada nećemo tolerirati takvu nečuvnost”, dodao je.

Nakon raspada SSSR-a, Kirgistan je odredio svoj vlastit put i bio daleko više demokratski od svojih susjeda, a ponekad se spominjao i kao Švicarska u Centralnoj Aziji. Međutim, sredinom devedesetih prošlog stoljeća Rusija ih je zapazila, te se počela uplitati, što je dovelo do toga da Kirgistan izgubi nešto od svog suvereniteta.

Uprkos tim preprekama, Kirgistan je trenutno najslobodnija država Centralne Azije. Međutim, očekuje se da će se Rusija nastaviti s malignim utjecajima kako bi budućnost ove zemlje oblikovala po svojoj mjeri, prenose mediji.

To će se izgleda desiti nakon pobjede novog predsjednika. Japarov je tako obećao da će Rusija ostati “glavni strateški partner zemlje”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ranije izrazio zabrinutost zbog previranja u Kirgistanu, ubrzo je čestitao Japarovu na pobjedi.

Ruski uticaj

Politički analitičar Mars Sariev misli da je Moskva podržala Japarova. Naglo pojavljivanje ovog političara na političkoj sceni tokom protesta u oktobru, prema Sarievu nije bilo slučajnost. Dodao je da je Moskva pokušala dobiti kontrolu nad demonstracijama preko Japarova.

“Kirgistan je i dalje usko povezan sa Rusijom. Njegova se ekonomija oslanja na rusku naftu i gas, kao i doznake koje kirgiški radnici šalju kući s posla tamo. U potpunosti ovisimo o Moskvi”, rekao je Sariev.

Kirgistan je u krizi upravo od parlamentarnih izbora prošlog oktobra. Rezultati tih izbora bili su sporni, što je dovelo do protesta i ostavke tadašnjeg predsjednika Sooronbaya Jeenbekova. Također, ova zemlja je posljednjih godina zabilježila porast nezaposlenosti, zbog čega su brojni mladi ljudi otišli trbuhom za kruhom u druge zemlje Evrope.

Razlozi za to mogli bi se potražiti među njihovim najbližim “partnerom” – Rusijom.

Naime, Kirgistana je član Evroazijske ekonomske unije koju vodi Moskva i u njemu su smještena četiri ruska vojna objekta, uključujući zračnu bazu. 

Kirgistan se u velikoj mjeri oslanja na doznake svojih radnika migranata u Rusiji, povratke koje je pandemija smanjila. U 2019. godini ove doznake činile su oko 28 posto bruto domaćeg proizvoda. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj, oni su pali za 7 posto na godišnjem nivou u periodu od januara do augusta 2020. godine.Hronična nestabilnost u Kirgistanu postala je problem ruske politike prema Srednjoj Aziji i test slučaja sposobnosti Moskve da djeluje kao jamac regionalne sigurnosti. Moskva je svoj uticaj u Kirgistanu uglavnom širila ekonomskim i propagandističkim uticajem.

Tako se tokom oktobarskih protesta Dmitrij Kozak, zamjenik šefa Putinove administracije, sastao se s Jeenbekovom koji je tada još uvijek bio predsjednik Kirgistan. Kozak je naglasio “ključnu ulogu” Jeenbekova u osiguravanju stabilnog razvoja zemlje. Dva dana kasnije, nakon što je Japarov službeno postao premijer, a Jeenbekov dao ostavku, sekretar za medije ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da će Rusija obustaviti stranu pomoć Kirgistanu dok se situacija ne stabilizira. To je samo jedan u nizu slučajeva gdje su Rusi upravo prijetnjom obustave finansijske pomoći nametali kontrolu i Kirgistan doveli u nezavidnu situaciju.

Putinova velika Rusija

Srednja Azija služi kao politička, vojna i ekonomska tampon-zona Rusiji protiv Zapada. Osim strateškog značaja, države poput Kirgistana važne su za Evroazijsku ekonomsku uniju (EEU) koju vode Rusi. Zapravo, Rusija je uložila velika sredstva u Kirgistan kako bi ubrzala svoju integraciju u ekonomski blok.

Rusija je otpisala milijarde dolara duga Kirgistanu, obavezala se na opskrbu vojnom opremom i preuzela zemaljsku mrežu za opskrbu gasom. Moskva je spriječila države Srednje Azije da prodaju prirodni gas na otvorenom tržištu kupcima po svom izboru ili da potpišu ugovore o cjevovodima koji su premještali gas ili naftu bez prolaska kroz Rusiju. To je povećalo ovisnost zemalja Srednje Azije o Rusiji, pojačalo regionalni utjecaj Moskve, posebno među evropskim državama, i opstruiralo ambicije drugih regionalnih sila.

Ruski uticaj u Kirgistanu mogao bi se vidjeti i kroz prizmu uklanjanja zapadnog uticaja iz regiona.

Pod političkim i ekonomskim pritiskom Rusije, američka zračna baza na aerodromu Manas – posljednja koju su SAD imale u Srednjoj Aziji – zatvorena je 2014. godine. To je uklonilo izvor konkurencije za Rusiju u Kirgistanu. U martu 2019. Kirgistan je dozvolio širenje ruske zračne baze u Kantu što je omogućilo Moskvi visoko pojačani stepen kontrole nad vazdušnim prostorom Srednje Azije. Slično tome, prošireno je i rusko ispitno postrojenje za protivpodmorničko naoružanje u Karakolu, četvrtom po veličini gradu u Kirgistanu.

Sveobuhvatna kontrola države

Rusija u potpunosti ili djelomično posjeduje brojne firme u Kirgistanu, uključujući državne i nekoliko njegovih najvećih korporacija. Ukratko, ne samo da Kirgistan u velikoj mjeri ovisi o Rusiji zbog svoje ekonomske sigurnosti i odbrane, već i vojni utjecaj Moskve na zemlju raste.

Rusija zadržava značajno prisustvo u informacijskom prostoru Kirgistana. Ruski TV i radio kanali, novine i veb stranice lako su dostupni i popularni u zemlji. Ruski jezik ima status službenog jezika u Kirgistanu, a glavni grad je i dalje grad koji govori ruski jezik. Politička, poslovna i kulturna elita uglavnom je sklona komunikaciji na ruskom jeziku. Rusija ima potencijal da Kirgistanu pruži podršku i zaštitu u odnosu na mnogo veće i moćnije susjede. Ima blisko, višestrano i izuzetno stabilno partnerstvo s Kazahstanom, vodećim stranim investitorom u Kirgistanu i trećim najvećim trgovinskim partnerom. Vjeruje se da bi Moskva mogla vršiti pritisak na Uzbekistan, susjed s kojim Kirgistan ima kontradiktorne i ponekad sukobljene odnose.

Rusiju se široko smatra neizostavnim saveznikom Kirgistana, a uobičajeno je da domaći političari traže odobrenje visoko rangiranih ruskih zvaničnika i pozicioniraju se kao da imaju pouzdane “veze” s Moskvom.

Ipak, nedavni protesti su pokazali da građani Kirgistana žele slobodu i skidanje ruskih okova. Moskva se pokazala kao nepouzdan partner koji prijeti, kažnjava i uzima sve što smatraju da im pripada. Rusija je sa svojom turbulentnom politikom, domaćim političarima koji su im bezrezervno na raspolaganju i željom za potpunom kontrolom od perspektivnog Kirgistana napravili brod koji tone. Ne treba zaboraviti da je Kirgistan treći ruski saveznik koji je jako destabilizovan u posljednjih nekoliko mjeseci.

U augustu su u Bjelorusiji održani kontroverzni parlamentarni izbori koji su rezultovali štrajkovima širom zemlje i masovnim protestima koji još uvijek potresaju istočnoevropsku naciju. Ubrzo nakon toga, Armenija se uključila u vojnu konfrontaciju sa svojim glavnim neprijateljem Azerbejdžanom zbog sporne regije Nagorno-Karabah. U ovom trenutku Kazahstan je jedina članica Euroazijske unije koja se ne suočava s političkim nemirima, iako postoji bojazan da će se kriza u Kirgistanu na kraju preliti i na susjednu zemlju.

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar