Prenamjena Spomen-kompleksa Vraca: ‘Nepoštivanje žrtava’

Prenamjena Spomen-kompleksa Vraca: ‘Nepoštivanje žrtava’

Piše: Armin Aljović

Ko i na koji način može vršiti rekonstrukciju na nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine? Najava gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića da će se dio Spomen-parka žrtvama fašističkog terora na sarajevskim Vracama preurediti u spomen-park srpskim žrtvama iz Drugog svjetskog rata i posljednjeg rata u BiH devedesetih, za stručnjake bi bilo protivno zakonima Bosne i Hercegovine, a za aktiviste političko nasilje nad historijom i istinom, a to ne doprinosi potrebnom pomirenju u zemlji, prenosi Al Jazeera Balkans.

Ideja o prenamjeni dijela poznatog sarajevskog spomenika posvećen palim borcima Narodno-oslobodilačke borbe i žrtvama fašističkog terora u Sarajevu tokom Drugog svetskog rata, došla je iz Odbora za zaštitu prava Srba u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH. U Odboru smatraju da postojeći Spomen-kompleks Vraca dovoljno ne simbolizira stradanje srpskog naroda u gradu na Miljacki. Stoga su odlučili da vlastima drugog bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i gradu Istočno Sarajevo predlože da na dijelu Spomen-parka Vraca, koji prelazi entitetsku liniju i prostire se i na područje RS-a, podignu novi spomen-kompleks koji bi, svojim sadržajem, svjedočio isključivo o stradanju sarajevskih Srba, u periodu od 1941. do 1945. godine, ali i tokom posljednjeg rata u zemlji. Samo takav spomenik u Odboru za zaštitu prava Srba u FBiH smatraju autentičnim svjedočenje stradanja sarajevskih Srba.

Ljubiša Ćosić, novoizabrani gradonačelnik Istočnog Sarajeva rekao je za beogradski list Politika da će ta inicijativa, bez ikakve dileme, dobiti podršku svih gradskih i entitetskih institucija.

Otvoren  25. novembra 1981. godine, spomen-park na Vracama sinonimom je otpora i borbe građana Sarajeva protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Na području današnjeg naselja Vraca, odakle se pruža pogled na skoro cijeli grad, fašističke snage vršile su pojedinačne ili masovnim egzekucije Sarajlija.

Blizu 12.000 žrtava ili gotovo svaki sedmi stanovnik tadašnjeg Sarajeva je ubijen od strane fašističkih snaga, uključujući i žrtve iz nacističko-fašističkog bombardovanja grada u toku 1941. godine, prema podacima državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.

Nacionalni spomenik na Vracama čini 12 elemenata: ulazni plato, obilježje na stratištu, skulptura – spomenik Ženi borcu, vidikovac, vječna vatra sa fontanom, ceremonijalni plato, obilježje palim borcima, obilježje narodnim herojima sa kosturnicom, Titovo priznanje borcima u okupiranim gradovima, atrij u tvrđavi – obilježje žrtvama i Titova poruka, tvrđava i obilježje zahvalnosti jedinicama Narodono oslobodilačke vojske za oslobođenje grada.

Četiri decenije kasnije lokalna vlast iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata želi preurediti dio spomenika, što bi, dosad neprimjereno za antifašiste, simboliziralo njihovu podjelu po etničkoj pripadnosti. Ako bi dio spomenika bio preuređen da svjedoči stradanju samo sarajevskih Srba, i Jevreja, to bi značilo da graditelji spomenika ne priznaju žrtve drugih naroda koji su učestvovali u Narodno-oslobodilačkoj borbi.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar