Ko će prvi do vakcine protiv COVID-19?

Ko će prvi do vakcine protiv COVID-19?

Deseci kompanija od 'startupova' do farmaceutskih divova utrkuju se u proizvodnji sigurne i efikasne vakcine protiv korona virusa kako bi odgovorili na hitnu zdravstvenu potrebu i potencijalno dobro zaradili. 

Pozitivni rezultati završnih ispitivanja nekoliko kandidata za vakcine potaknuli su nade da će se pandemija ubrzo završiti. Novi korona virus dosad je ubio gotovo 1,4 miliona ljudi u svijetu.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je do sredine novembra 48 "kandidata za vakcine" koji su u fazi ispitivanja na ljudima. To je veliki pomak od juna kad je bilo jedanaest kandidata, prenosi Hina.

Jedanaest kandidata za vakcinu je u posljednjoj, trećoj fazi ispitivanja u kojoj se efikasnost vakcine testira na većem uzorku ljudi, uglavnom na desecima hiljada ljudi s nekoliko kontinenata. 

Visoka efikasnost

Evropski projekt koji predvode Oxford i AstraZeneca u ponedjeljak je objavio da je učinkovitost njihove vakcine u prosjeku 70 posto. Vakcina se ispitivala na 23.000 ljudi.

Kada su dobrovoljci dobili dvije visoke doze, vakcina je bila efikasna 62 posto, ali se ona podigla na 90 posto kada su najprije dobili malu dozu vakcine, a potom veliku.

Saopćili su da se vakcina može najmanje pola godine čuvati, transportirati i rukovati njome "na temperaturi običnog frižidera" i najavili planove za razvoj do tri milijarde doza vakcinaa u 2021, ako prođu preostale regulatorne prepreke.

Najava je uslijedila nakon što je američko-njemački projekt Pfizera i BioNTecha početkom novembra izvijestio da je efikasnost njihove vakcine 90 posto i da nije bilo štetnih nuspojava među hiljada dobrovoljaca. 

Otad su objavili nove rezultate ispitivanja koji pokazuju da vakcina djeluje u 95 posto slučajeva.

"Efikasnost je bila dosljedna u svim dobnim, spolnim, rasnim i etničkim demografskim grupama", objavila je kompanija. 

Pfizer trenutno od američkog regulatora FDA-e traži hitno odobrenje za upotrebu vakcine i očekuje da će do kraja sljedeće godine proizvesti 1,3 milijarde doza.

Rusija i Kina

Američka biotehnološka firma Moderna također je ovaj mjesec objavila da je njena vakcina efikasna gotovo 95 posto.

Moderna planira u sljedećih nekoliko sedmica predati zahtjev za hitno odobrenje vakcina u SAD-u i širom svijeta. Očekuje da će do kraja godine isporučiti oko dvadeset miliona doza u SAD-u. 

Saopćili su da bi u 2021. mogli proizvesti između petsto miliona i milijardu doza vakcina. 

Dodatno, smatra se da je nekoliko državnih kineskih laboratorija proizvelo obećavajuće vakcine.

Rusija je u međuvremenu već registrirala dvije vakcine protiv COVID-a 19, čak i prije završetka kliničkih ispitivanja.

Vrsta vakcina?

Neke metode razvoja vakcina već su isprobane, dok su ostale eksperimentalne.

Inaktivirane (mrtve) tradicionalne vakcine koriste umrtvljeni virus, koji ne može izazvati bolest, ali potiče razvoj imuniteta. Druge su atenuirane (žive) vakcine koja koriste oslabljeni virus koji nema potencijala uzrokovati bolest, ali će potaknuti jak imunološki odgovor. 

Ove vakcine djeluju kada tijelo deaktivirani patogen tretira kao stvarnu prijetnju i stvara antitijela koja ga ubijaju, a pritom ne ugrožavaju pacijenta potpunom zarazom.

Vakcine rade tako da sojevi "virusnih vektora" unose fragmente virusne DNK u ljudske stanice, često se 'vozeći' u molekulama drugih virusa, piše agencija AFP.

Naprimjer, virus ospica modificiran proteinom korona virusa, alatom kojim se SARS-CoV-2 hvata za ljudske stanice, može se iskoristiti kako bi pružio imunitet protiv COVID-a 19.

Vakcine Pfizera i Moderne temelje se na vrhunskoj tehnologiji koja koristi sintetičke verzije molekula glasničke RNK koja pretvara ljudsko tijelo u fabriku vakcina potičući stanice da stvaraju proteine virusa koje imunološki sistem vidi kao prijetnju te ih napada.

Sigurnost na prvom mjestu 

Nedavno su zbog sigurnosnih razloga privremeno zaustavljena ispitivanja dva kandidata za vakcine koje su proizveli Johnson & Johnson te Eli Lilly.

No to nisu nužno loše vijesti, rekao je Stephen Evans, profesor farmakoepidemiologije u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. 

"Činjenica da su ispitivanja zaustavljena trebaju ukazati na to da dobro funkcionira nadzor sigurnosti sudionika istraživanja", rekao je Evans. 

Postavlja se pitanje koliko dugo potencijalnavakcine mogu djelovati s obzirom na nedavne slučajeve zaraze korona virusom po drugi put.

Američki regulator FDA objavio je u oktobru da, prije nego što odobri hitnu dozvolu bilo kojoj vakcini, želi razmotriti sve prateće podatke dva mjeseca nakon vakcinisanja. 

"Ono što je u slučaju vakcine protiv korona virusa drugačije jest to što se radi o hitnoj javnozdravstvenoj krizi pa je razvoj vakcina puno brži, a s tim i zahtjevi za potencijalno odobrenje", istaknula je Evropska agencija za lijekove (EMA). No čak ni hitnost ne može nadvladati pravila. 

"Sve vakcine u Evropskoj uniji se prije odobrenja procjenjuju prema istim visokim standardima kao i bilo koji drugi lijek", saopćila je EMA.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar