Al Jazeera Balkans: Je li dejtonska Bosna (ne)uspio eksperiment

Al Jazeera Balkans: Je li dejtonska Bosna (ne)uspio eksperiment

Skoro svi učesnici online konferencije povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma slažu se sa ocjenom da je došlo vrijeme za generalni remont dokumenta na kojem je utemeljena današnja Bosna i Hercegovina, onog istog koji je u američkoj bazi Wright Patterson pod palicom Richarda Holbrooka konačno zaustavio rat, ali i donio mir koji, danas je to evidentno, nije ispunio očekivanja građana jedne ali na dva entiteta podijeljene zemlje u kojima pritom žive tri konstitutivna naroda, piše Goran Mišić na Al Jazeeri Balkans.

Konferenciju su zajednički organizovali forum ZFD Srbija (Forum Ziviler Friedensdienst) i Centar za studije mira Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Već je na prvom panelu "Dejtonski sporazum danas - kočnica ili prilika za bolju budućnost?" viša naučna saradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu Senada Šelo Šabić rekla da nikakavih promjena na bolje u Bosni neće biti bez promjene sadašnjeg Ustava koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma (Aneks 4).

Dejton je odradio svoje

"Dejton je odradio svoje i sada je kočnica razvoja", rekla je profesorica Šelo Šabić predlažući kao rješenje izmjene najvišeg normativnog akta zemlje "u čemu mogu podjednako pomoći međunarodna zajednica uz mobilizaciju građana Bosne i Hercegovine". Ona je ocijenila da sadašnji nosioci vlasti nemaju interes da odjednom postanu odgovorni i da je, naprimjer u pravosuđu, iluzorno očekivati nužne promjene kroz sadašnje elite koje "parazitiraju i ostvaraju svoje interese uz pomoć odnosa koje je zamrznuo Dejton". Da uprkos tome kapacitet za promjene postoji, smatra Šelo Šabić, pokazali su i lokalni izbori u BiH.

Prema riječima profesorice Šelo Šabić, BiH se nerijetko opisuje kao "poseban slučaj" pa tu imamo određenu empatiju ili frustraciju jer su sukobljene različite grupe i religije.

"BiH, međutim, nije na Marsu i u drugom univerzumu, ono što važi drugdje važi i za nju", posebno u vezi sa nastojanjem te države da postane članica Evropske unije, rekla je Šelo Šabić i zaključila:

"Endemska korupcija koja nagriza zdravo tkivo BiH takođe potiče iz Dejtona, zbog utvrđenog etniciteta kao jedine monete za participiranje i potkusurivanje, a inicijalno Dejton nije bio takav."

Slogan na tri jezika: Gladni smo

Potom je moderator konferencije profesor Dejan Jović sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu riječ dao austrijskom diplomati i bivšem Visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini (1999-2002) Wolfgangu Petrichu koji je podsjetio da je međunarodna zajednica "uvučena u etnonacionalističku zamku sve tri strane u BiH".

"To je bila osnova za mirovne pregovore tokom rata i sve do Dejtona i zato je dejtonski Ustav takav kakav je. S jedne strane imate aspekte modernog ustava, a s druge etnoteritorijalni aranžman", rekao je Petrich.

Ocijenio je pozitivnim da mir vlada 25 godina, "a to nije tek nešto, to je puno".

"To je veliko dostignuće izvedeno pod američkim liderstvom", poručio je Petrich i podsjetio na paradoks: "dok su se Evropljani ujedinjavali, zemlje bivšeg komunističkog bloka su se raspadale".

"U BiH vidimo potpunu dominaciju etničkih partija, to se vidjelo i na lokalnim izborima, mada je veoma dobrodošao razvoj događaja u Banjaluci gdje je duboko korumpirani Dodikov režim poražen od budućeg gradonačelnika koji ima 26 godina. Takođe je veoma pozitivno što u Sarajevu nenacionalističke partije očigledno postaju jače", rekao je Petrich koji je naveo da će "promjene doći samo ako civilno društvo bude jače i angažovanije".

Ekonomija je ključna, dodao je Petrich, rekavši da su "protesti od prije nekoliko godina imali divan slogan na tri jezika: Gladni smo".

On se dotaknuo i globalnih i regionalnih okvira pa pobjedu demokrate Joea Bidena u Sjedinjenim Državama vidi kao "veoma pozitivnu", ali je naglasio da u BiH i regionu "Evropska unija treba da bude na sjedištu vozača", te kao veoma važnu u budućim procesima istaknuo "odgovornost Hrvatske i Srbije", ne precizirajući na koji način.

Miješanje Beograda i Zagreba

Inspirativne su bile i riječi prof. dr Ive Komšića, profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i bivšeg gradonačelnik Sarajeva, koji je svoje izlaganje počeo konstatacijom da u samom Dejtonskom sporazumu "postoje sistemske greške".

"Ne može funkcionirati država sa dva asimetrična entiteta, Federacijom BiH sa deset kantona i Republikom Srpskom kao unitarnom tvorevinom. Ovakva BiH nije demokratska, to se pokazalo I kada je intervenisao i Evropski sud za ljudska prava, manjine nisu predstavljene u institucijama, a postoji i ograničenje kakvog nema nigdje na svijetu: da Srbin iz Federacije ne može biti član Predsjedništva, kao i Hrvat i Bošnjak iz RS", ukazao je Komšić.

"Država sa toliko nivoa vlasti je neracionalna. Šezdeset odsto dohotka države ide na administraciju i zbog toga ljudi postaju siromašniji". Nadležnosti između entiteta i države nisu jasno definirane, kao i nadležnosti između kantona, rekao je Komšić i skrenuo pažnju na "različite percepcije Dejtona".

"Te percepcije iz Dejtona su ovdje donesene i prevedene u ratne politike. Lideri koji su vodili rat faktički su ostali na vlasti. Različite percepcije imaju i potpisnice mirovnog sporazuma, Srbija i Hrvatska. Srbija je u Dejtonu priznala Hrvatsku kao nezavisnu i suverenu državu i obratno. Isto tako su Srbija i Hrvatska priznale BiH kao suverenu i nezavisnu državu. Danas se Srbija i Hrvatska duboko miješaju u unutrašnje stvari BiH, nekad više, nekad manje, i imam utisak da se takmiče u tom miješanju. Iz Beograda se dolazi u RS kao da je to njihova gubernija, a iz Hrvatske u Hercegovinu i srednju Bosnu kao da je to njihova gubernija. Ne poštuju državni protokol, hrvatski premijer se nikom ne javlja kad dođe u Mostar, kao da je to njegov grad. U Ustavu piše da je Sarajevo glavni grad BiH, kao i Federacije BiH i RS, ali to Srbija i Hrvatska ne priznaju. Oni samo pričaju o promjeni Ustava na gore - utvrđivanjem etničkog principa", kaže Komšić.

Popov: Kočnica razvoja

"Tvrdnjama da je prednost Dejtonskog mirovnog sporazuma to što je doneo mir ulazimo u situaciju da mir uvek posmatramo u odnosu na rat. To je permanentna postkonfliktna napetost bez reformske paradigme", rekao je Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam i predsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Srbiju.

"Da je Dejton bio oročen na, naprimer, pet godina, uočile bi se sve njegove mane i našla neka rešenja za konsolidaciju BiH. Trebalo je, po meni, napraviti novi ustav kako bi BiH postala funkcionalna država, a to je tada bilo moguće, jer još nisu bili izrasli nacionalni lideri", naglasio je Popov.

On je podsjetio da se "2006. shvatilo da je ovakva BiH u raljama nacionalista osuđena na propadanje, ali je već postalo kasno" i osvrnuo na neuspjele pokušaje jačanja centralne vlasti kakvi su bili "Aprilski paket" ili "Butmirski proces".

"Svedoci smo, četvrt veka od Dejtona, daljeg urušavanja, jer je BiH bliža disoluciji nego konsolidaciji", tvrdi Popov.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar