Francuska je bojkot svojih proizvoda u nekoliko bliskoistočnih zemalja nazvala "neosnovanim", tvrdeći da je taj potez djelo "radikalne manjine".

Kampanja je pokrenuta na društvenim mrežama, a od Arapa i muslimana traži da ne kupuju francuske proizvode, u odgovoru na izjave predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, u kojima je islam nazvao "religijom u krizi".

Macron je izazvao novi gnjev muslimana tako što je podržao objavu karikatura poslanika Muhammada, što je objasnio "slobodom izražavanja".

Muslimani duboko poštuju poslanika Muhammada i svaka vrsta njegovog vizualnog prikazivanja u islamu je zabranjena.

Dotične karikature smatraju uvredljivim i islamofobnim, jer se smatra da povezuju islam s terorizmom.

Mariginalizacija francuskih muslimana

Iako bojkot eskalira, Macron je učvrstio svoj stav, govoreći da njegova zemlja "nikada neće popustiti".

"Ne prihvatamo govor mržnje i zagovaramo razumnu raspravu. Uvijek ćemo biti na strani ljudskog dostojanstva i univerzalnih vrijednosti", napisao je na Twitteru.

Politički lideri, poput pakistanskog premijera Imrana Khana, turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua i čelnika Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) rekli su da Macronova retorika vodi otuđenju šest miliona francuskih muslimana - najveće muslimanske manjine u Evropi – i da širi kulturu mržnje.

Šta je u pozadini bojkota francuskih proizvoda i reakcija na Macronove komentare o islamu?

Godine 1905. Francuska je prihvatila laicite, ili vrijednosti sekularizma, koje državu čine neutralnim.

Tačnije, ona ne bi smjela niti podržavati, niti stigmatizirati nijednu religiju.

Kopalsom francuskog carstva nakon Drugog svjetskog rata, francusko homogeno društvo u urbanim regijama preko noći se promijenilo i postalo dom velikom broju bivših kolonijalnih podanika i njihovih potomaka iz nekadašnjih francuskih kolonija, većinom sa sjevera i zapada Afrike.

Ipak, reakcija zemlje na islam na vlastitom tlu, djelomično potaknuta traumatičnim porazom u Alžiru, dovela je do donošenja propisa koji su usmjereni na "vidljivost" islama.

Prema državi, francuski muslimani žive u "kontradruštvu".

Francuska jedina u Evropi zabranila hidžab

Francuska je 2004. godine postala prva i jedina evropska zemlja koja je zabranila hidžab, veo koji su nosile neke muslimanke, u javnim školama, a nekoliko godina kasnije također je usvojila zakon koji zabranjuje nošenje nikaba ili pokrivača za lice.

I dok zakon iz 1978. godine francuskoj državi zabranjuje prikupljanje statistike o rasi, vjeri ili etničkoj pripadnosti, građanske, kao i grupe za ljudska prava, poput Kolektiva protiv islamofobije u Francuskoj (CCIF), dokumentirali su porast islamofobije.

Macronovi komentari, koji se odnose na reformu islama, religije stare više od 1.400 godina i koju slijede dvije milijarde ljudi širom svijeta, ambiciozni su i provokativni.

Pojedini aktivisti tvrde da bi vlada, umjesto na to, trebala uložiti više napora za rješavanje marginilazacije francuskih muslimana u predgrađima i prigradskim getima.

Stanovnici tih zona, često porijeklom iz Afrike ili sa Bliskog istoka, otuđeni su, pate zbog visoke stope nezaposlenosti i loših stambenih uslova.

Marginalizirani su u svakom smislu te riječi.

Od 2012. godine desilo se 36 napada od muslimanske manjine u Francuskoj, ali umjesto rješavanja temeljnih uzroka te pojave, koju su neki, uključujući Macrona, objasnili socijalnim otuđenjem, država je pažnju usmjetila na sve svoje muslimanske građane, kao da se radi o monolitu, dok je izostala slična energija po pitanju akcije prema bijelim suprematistima i nacistima u zemlji.

Zaokret ka desnici pred izbore 2022.

Macron je obećao da će 9. decembra izaći s nacrtom zakona koji se odnosi na borbu protiv onoga što naziva "islamskim separatizmom", tako što će zabraniti "uvoz" imama koji su podučavani i finansirani iz inostranstva.

Također je predložio uvođenje poreznih olakšica, kao i državno finansiranje džamija koje potpisuju povelju kojo prihvataju francuska načela sekularizma, demokratije i vladavine zakona.

Te mjere se, u sve izraženijem populističkom političkom okruženju raseljene francuske muslimanske zajenice, mogu komentirati u kontekstu skraćivanja Macronove baze uoči predsjedničkih izbora 2022. godine.

Neposredno nakon govora u kojme je kazao da je islam u krizi, nekoliko analitičara reklo je da je Macron pristupio krajnjoj desnici.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.