Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović: Mir je naš put!

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović dao je ekskluzivni intervju za zagrebački Preporodov Journal, dvomjesečnik kojeg izdaje Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske.

U iznimno otvorenom razgovoru reis Kavazović je odgovarao na ključna pitanja koja stoje pred Bosnom i Hercegovinom, ali i Bošnjacima kao narodom.

Govorio je i Islamskoj zajednici, bosanskim i bošnjačkim vođama, ali i državi Bosni i Hercegovini i „pretenzijama prema njoj iz susjedstva“, ali i živim opasnim ideologijama, koje su ostavljale krvave tragove u prošlosti. Također, komentira odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Osvrnuo se na posljednja dešavanja u regiji, posebno u Crnoj Gori. Komentirao je pozive SPC za pomirenje s Hrvatskom, te biranim riječima govori o Katoličkoj crkvi. Afirmira dijalog i međusobno poštovanje. Mir je, veli, njegov, kao i put Islamske zajednice, pa govori i kako to njega stići.

Muslimani tih prostora su od Balkanskih ratova pa do posljednjeg rata devedesetih izloženi sistematskim i redovnim progonima i pokoljima. Naravno, zabrinuti smo kada vidimo da se ideologije koje su bile temelj tih zločina ponovo oživljavaju, naročito kada vidimo da se prijeti novim genocidom.

18-09-2020-03-reis-hutba-bl.jpg - Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović: Mir je naš put!

To više nije pitanje političkih opcija, nego pukog opstanka našeg naroda. Mi na ovim prostorima prijetnje zločinima ne smijemo shvatati olahko, niti smijemo dozvoliti da nas zmija ugrize dva puta iz iste rupe.

O dešavanjima u CG

Govoreći o posljednjim dešavanjima u Crnoj Gori, uključujući i napade na tamošnje muslimane, Kavazović je izjavio:

- Naravno, nije na nama da određujemo volju naroda u Crnoj Gori. Mi treba da njihovu volju poštujemo, jer oni i samo oni imaju pravo da uređuju svoju državu onako kako to njima odgovara. Međutim, niko nema pravo da vrši nasilje nad ljudima zato što su oni drugačije vjere.Napad na Islamsku zajednicu u Pljevljima je potpuno jasna poruka mržnje prema manjinskoj zajednici koja nije u stanju da se zaštiti.

Mi smo zatražili od države Crne Gore da reagira, a upozorili smo i Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori da ona kao duhovna matica tog naroda reagira, pogotovo što je ona, a to je valjda svima očito i bjelodano, bila jedan od pokretača promjena na tim prostorima. Drago mi je da je naša reakcija pomogla da se shvati ozbiljnost situacije, bez obzira na neke reakcije od strane uvaženog episkopa iz Hercegovine Dimitrija. Obaveza je reisu-l-uleme da reagira prije svega prema državi, ma o kojoj se državi na Balkanu radi, ako su ugroženi životi i imovina ljudi od strane zlikovaca. To ćemo i dalje činiti – poručio je Kavazović za Journal.

O odnosima sa Hrvatskom

Nadalje, osvrnuvši se na odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i na pitanje što eventualno zamjera Hrvatskoj, poglavar IZBiH je, također, kazao:

- Kako ne postoji jedna Srbija, tako ne postoji ni jedna Hrvatska, nego više njih. Nažalost, bili smo svjedoci i devedesetih kao i u proteklom periodu da se znalo desiti da snage koje i dalje imaju pretenzije prema Bosni i Hercegovini i koje su, slobodno mogu reći, zlonamjerne prema Bošnjacima, dođu na poziciju moći u Zagrebu.

Oni su uvijek u Bosni ohrabrivali one snage koje su zagovarale sukobe, „razgraničenje naroda“ i stvaranje „etnički čistih“ entiteta i paradržava. Znamo gdje su nas te politike odvele devedesetih, o svemu tome je zadnju riječ rekao Hag.

Svaka moja reakcija je bila s ciljem da se sačuvaju dobri odnosi među narodima, da ne dozvolimo da ih zle politike naruše. Siguran sam da i pored svih kriza i kampanja koje neki politički, medijski i akademski krugovi iz Zagreba vode protiv Bošnjaka i Bosne dobri odnosi među Bošnjacima i Hrvatima, pa i među građanima Republike Hrvatske i građanima Bosne i Hercegovine, u konačnici moraju ojačati.

Bošnjaci vole Hrvatsku, oni su to dokazali i u najtežim vremenima za nju. Položili su svoje živote za njenu slobodu. Vjerujem da bi to ponovo učinili. Vjerujem kako su Bošnjaci i Hrvati dva istorodna naroda, bliska i bratska. Među njima može biti i manjih svađa, ali oni će u svom biću uvijek osjećati simpatije jedni prema drugima – istakao je Kavazović.

O dešavanjima u regionu

Ukazao je na zabrinutost povodom određenih dešavanja u regiji u kontekstu Bosne i Hercegovine.

- Svaki put kada je na ovim prostorima oslabila hegemonija neke velike sile naši susjedi bi se, nažalost, počeli ponašati u svojim nacionalnim politikama kao mali balkanski hegemoni. Mi u Bosni bi to najčešće osjetili, ali ne samo mi. Ima ta neka potreba u dijelu elita naših susjeda da preko Bosne pokazuju svoju snagu i „velikost“.

Čak, kada bi bili do kraja otvoreni, možemo kazati i kako prepoznajemo da u tom njihovom odnosu prema Bosni ima i nečeg što vuče na kolonijalistički i orijentalistički odnos prema Bosni zbog njenog i islamskog identiteta.

Kao da se prema nama pokušavaju odnositi na način na koji su se moćne evropske sile odnosile prema koloniziranim narodima. To bi nama bilo i simpatično da takve politike vrlo često nisu u Bosnu donosile ratove, sukobe i obespravljenost njenog većinskog naroda. Ono što sada vidimo, a poučeni onim što se događalo u prošlosti (i bližoj i daljoj), ne mislim da će oni ozbiljnije mijenjati svoj pristup i političku platformu. Bosanske snage moraju s tim računati, ali i tragati za modalitetima kako da ojačaju unutarnju bosansku koheziju, kako bi mogli odgovoriti na teritorijalne pretenzije koje postoje, posebno s istoka – smatra Kavazović.

O srpsko-hrvatskom pomirenju

Komentirao je i poziv patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja na razgovor o pomirenju s Hrvatskom.

- Ohrabruje nas svaki poziv na izgradnju povjerenja i mira. I sami smo zagovornici takvih poziva, ali upravo činjenica da su protagonisti tog srpsko-hrvatskog pomirenja isti oni koji negiraju zločine nad Bošnjacima, negiraju nam pravo da smo narod i da s drugima gradimo svoju državu, da imamo jezik... ili nam njihovi svećenici i vrhovni autoriteti poručuju kako smo lažni ljudi, sa lažnom vjerom, ostavlja prostor da sumnjamo da se radi o dogovoru na račun nas Bošnjaka i Bosne. Ja sam samo htio da skrenem pažnju da to nije put mira i pomirenja koji nam je potreban – dodao je Kavazović.

Žalosno je, međutim, dodao je, da sve ove godine nismo smogli hrabrosti da se suočimo s prošlošću i da te avete prošlosti sahranimo.

O ideologijama iz '90-tih

Primijetio je da su ideologije koje su dovele do ratova '90-tih i dalje žive u Srbiji.

- Te retrogradne ideje malih, koji bi silom i zločinima, na tuđem bolu i patnji, postajali veliki su nanijele dosta zla narodima na ovim prostorima. Dok god to ne uradimo ovi prostori će živjeti u neizvjesnosti i strahu i bit će teško graditi mir i povjerenje. Kako ćete graditi mir kada vidite da se ni najteži zločini, kakav je genocid, ne priznaju i kada je prizivanje novog genocida postalo dio kulture jednog naroda, ti slogani se uzvikuju na ulicama, slavljima, vjenčanjima i slavama, ispisuju po ulicama i školama; čak se i pjesme skladaju i pjevaju, u kojima se veliča zločin i genocid nad muslimanima u Bosni i Hercegovini. Sve se to događa a ta intelektualna i duhovna Srbija šuti – istaknuo je Kavazović.

O kardinalu Puljiću

Ali, i pored svega, valja nam na svim stranama tražiti one s kojima se mir i povjerenje mogu graditi, a takvih ima. Nije dobro da mi ove koji i dalje sanjaju nove agresije i nove ratove legitimiramo kao jedine predstavnike naših komšijskih naroda – poručio je.

Na podsjećanje da je nedavno stao u odbranu kardinala Puljića povodom debate o održavanju mise za Bleiburg, Kavazović je istaknuo kako su  „religijski odnosi su dublji od onih političkih, pa i nekih drugih“.

- Mi nikada nećemo dozvoliti da naši komšije katolici, pravoslavci ili bilo koji drugi budu pritisnuti uza zid ili da se ne osjećaju slobodnima na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine.

Tada sam rekao da su vjerske zajednice slobodne organizirati vjerski život na način na koji one smatraju da je to primjereno. Evropska povelja o ljudskim pravima jasno definira slučajeve u kojima se mogu ograničiti vjerske slobode. Ali, isto tako, vjerske zajednice trebaju znati da kada vjerski obred održavaju u okviru politički ili ideološki obojenih programa i projekata, to onda mora izazvati političke reakcije.

Mislim da se sve ovo vrlo nesretno spojilo u Sarajevu. Nekako se nesretno pomiješalo političko i vjersko, a potom su neki, ipak, preoštro reagirali prema održavanju mise za koju su znali da se neće odgoditi. Također, ono na što želim podsjetiti, prije svega Bošnjake, a i druge, jeste to da je kardinal Vinko Puljić zadužio sve nas. Govorim to sada kada je on napunio 75 godina života i kada se sprema za mirovinu. To je prvi bosanski kardinal. Imam veliki respekt prema kardinalu Vinku Puljiću i želim mu puno zdravlja i svakog dobra – zaključio je Kavazović.

 

 

 

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar