Američki muslimani između centra i margine

Američki muslimani između centra i margine

Piše: Ermin Sinanović

Dok sam predavao političke nauke na Američkoj mornaričkoj akademiji u Annapolisu, često sam tokom pauza između časova šetao tim, za američke prilike, starim gradom. Strateški pozicioniran u Chesapeake zalivu, ovaj gradić je historijski bio luka, pa stoga ne čudi što je izabran za mjesto na kojem je sagrađena jedna od najprestižnijih američkih institucija, spomenuta Akademija, na kojoj su studirali neki od najpoznatijih američkih mornaričkih oficira i političara, uključujući tu i pokojnog senatora John McCaina, čiji je sin također pohađao tu instituciju i bio moj student, prenosi Al Jazeera Balkans.

Malo je poznato da je Annapolis bio glavni grad Amerike manje od godinu dana, od novembra 1783. do juna 1784. Čuveni Pariški sporazum kojim je završena američka revolucija je usvojen u zgradi parlamenta koji je danas sjedište vlade države Maryland. U samom centru Annapolisa, pored pristaništa gdje se nekada nalazila luka, nalazi se mali spomenik-memorijal u čast Alexa Heyleya i Kunta Kintea.

Stariji čitatelji će se sjetiti TV serije iz kasnih 1970-ih, „Korijeni“, koja opisuje višegeneracijsku borbu Afroamerikanaca za slobodu od robovlasništva. Alex Heyley je pisac knjige na kojoj je zasnovana serija (ujedno je i autor čuvene autobiografije Malcolm X-a), a glavni protagonist na početku romana i serije je Kunta Kinte, Afrikanac koji je zarobljen u ropstvo. Heyley je, ustvari, napisao roman kao jednu vrstu porodičnog rodoslovlja.

Na osnovu njegovih istraživanja i raspoloživih dokumenata utvrdio je da mu je Kunta Kinte bio predak koji je dovezen u luku Annapolis, a zatim na pijacama robova prodat u ropstvo u jednu od južnih američkih država. Ono što mnogi ne znaju je da je Kunta Kinte bio musliman. Pretpostavlja se da je skoro do jedne četvrtine svih robova koji su dovedeni u Ameriku muslimanskog porijekla. O tome svjedoči veliki broj arheoloških iskopina, mezarova, usmenih predaja, kao i ostataka dijelova Kur'ana koje su neki robovi kriomice pisali iz svog sjećanja.

U samome romanu, Heyley navodi da kada je Kunta Kinte rođen Alimamo (Imam) mu je proučio molitvu u oba uha (kao što i jeste običaj kod muslimana da se prouče ezan i ikamet na uši djeteta). U najpotresnijoj sceni serije, vlasnik farme na kojoj je završio Kunta Kinte ga bičuje, otkidajući mu živo meso s leđa, i govori mu da mu je od sada ime Toby. Kunta ponavlja „Kunta Kinte“ ali na kraju podliježe mučenju i prihvata ime Toby. Ipak, očigledno je da je ostao musliman jer je odbijao svinjetinu koju mu je donosio robovlasnik, a navečer bi učio molitve na arapskom. I do danas se u našim krajevima može čuti naziv Kunta Kinte za Afrikance, što je svakako neprikladno i sa čim se mora prestati.

Ova priča izvanredno opisuje historijski status muslimana u Americi. Oni su ujedno centralni dio američke priče i uvijek na margini. Memorijal Kunta Kinte se nalazi u jednom od najmarkantnijih američkih gradića ali vrlo mali broj ljudi je svjesno da je posvećen, između ostalog, jednom muslimanu. Drugi takav primjer je najbolji bokser svih vremena, Muhammed Ali. Počev od njegovog imena, koje je prepoznatljivo muslimansko, do njegovog javnog stava u kojem je uvijek isticao da je musliman, Muhammed Alijev angažman je uvijek bio povezan sa islamom. U mnogim anketama je proglašen za najboljeg američkog sportistu 20. stoljeća. No, i pored toga, mnogi smatraju američke muslimane marginalnom pojavom.

Američki muslimani kroz historiju

Skoro svi potomci robova su vremenom zaboravili i napustili vjeru sa kojom su došli u Ameriku i postali kršćani.

Za to su „zaslužne“ mjere koje su zabranjivale opismenjavanje robova. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do useljavanja određenog broja muslimana u Ameriku. Bili su iz raznih dijelova svijeta ali je primjetna prisutnost muslimana iz današnje Sirije, Libana, i Palestine. U ranom 20. stoljeću se doseljava i određen broj Bošnjaka koji osnivaju i muslimanske institucije i objavljuju časopise. Mnogi potomci ovih muslimana su se vremenom utopili u američko društvo i napustili islam, a njihove institucije nestale. Pred 2. Svjetski rat, jedan karizmatični baptistički ministar (svećenik) postaje musliman i mijenja ime iz Elijah Pool u Elijah Muhammad, nakon čega osniva čuvenu američku muslimansku organizaciju, the Nation of Islam.

Ova organizacija je zaslužna za ponovno dovođenje islama sa margine u centar zbivanja u Americi. To je istovremeno i doba borbe Afroamerikanaca za veća prava unutar Amerike. The Nation of Islam postaje jako vidljiva organizacija, čiji je najznamenitiji član bio čuveni Malcolm X. Rođen kao Malcolm Little, mijenja svoje prezime u X u znak protesta jer nije znao kako su se prezivali njegovi preci. Inače su afroamerička prezimena uglavnom došla od robovlasnika koji su smatrali robove svojom imovinom pa im davali i ista prezimena.

Iako je bio autodidakt, odnosno neformalno i samo-obrazovan, Malcolm je snagom svoga genija i izvanrednim retoričkim sposobnostima uspio pridobiti mnoge Afroamerikance za ovaj pokret. Naposljetku se razišao sa Elijahom iz više razloga, od kojih je jedan bio i taj što je Nation of Islam zastupao neka vjerovanja koja nisu bila u skladu sa islamom. Malcolm se okreće tradicionalnom islamu, nakon čega ide i na svoj čuveni hadž koji je opisan u njegovoj autobiografiji i u drugim izvorima. Inače je njegova autobiografija jedan od čestih razloga za prelazak u islam kod mnogih obraćenika. Malcolm je bio i dobar prijatelj sa Muhammed Alijem, ali je nakon razlaza sa Nation of Islam njihov odnos postao hladan.

Poslije je Muhammed govorio da mu je jedna od najvećih tuga u životu bila to što nije pristupio Malcolmu nakon razlaza sa Poolom. Ovaj period je, dakle, prožet borbom Afroamerikanaca za veću slobodu i prava. Muslimani afroameričkog porijekla su ovdje odigrali jako značajnu, često i centralnu, ulogu ali se njihova borba i dalje izučava na marginama američke historije.

Iz ovog perioda datira i Islamska partija Amerike (da, dobro ste pročitali!), koju su vodili afroamerički muslimani i koja je imala za cilj stvaranje islamskog društva u Americi. Afroamerički muslimani su izuzetno bitna kulturna pojava u američkom društvu. Mnogi vjeruju da hip-hop ne bi ni postojao da nije bilo ovih muslimana. Neki od najznačajnijih hip-hop muzičara su muslimani ili imaju jake veze sa muslimanima.

Sredinom 1960-ih dolazi do liberalizacije useljavanja u Ameriku. Naime, početkom 20. stoljeća, američki kongres je donio zakone po kojima ograničava useljavanje ljudi iz drugih dijelova svijeta, pogotovo iz Kine, Azije, i Afrike, a favorizira useljavanje iz Evrope. Ovo se mijenja pod predsjedničkom palicom Lyndon Johnsona i veći broj muslimana, pogotovo iz Indo-Pakistana i arapskih zemalja, se useljava u Ameriku. Ove imigrantske zajednice tada počinju raditi na izgradnji novih muslimanskih institucija, mnoge od kojih i danas dominiraju unutar američko-muslimanskog građanskog društva. To je dovelo do situacije da je danas većina američkih muslimana imigrantskog porijekla, dok su 30-40 posto njih Afroamerikanci.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar